Hrvatskoj je upućen neformalni dopis službenika iz Opće uprave za regionalnu politiku i Opće uprave za okoliš Europske komisije, s namjerom poboljšanja kvalitete Plana za gospodarenje otpadom i ostalih dokumentata vezanih za taj plan te kako bi naglasila važne aspekte/uvjete za povlačenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, kako bi se osiguralo efektivno i pravovremeno predloženo investiranje, koje bi osiguralo postizanje ciljeva navedenog plana na polju gospodarenja otpadom za razdoblje 2014-2020 godine.
U nekoliko generalnih smjernica Europska komisija je naglasila gdje su najveći problemi Plana za gospodarenje otpadom i što je potrebno učiniti da se stvar pomakne naprijed i nabolje.
Sam dokument, ističe se u dopisu, predstavlja dobrodošlu ambiciju za integracijom elemenata "paketa cirkularne ekonomije" EU te ciljeva Republike Hrvatske , koje proizlaze iz obveza Pristupnog sporazuma u Planu za gospodarenje otpadom.
Nedostaci
Poticanje odvojenog prikupljanja otpada i planova za recikliranje je dobrodošlo i nužno, kao što je i identificiranje relevantne infrastrukture za gospodarenje otpadom. Plan bi trebao pristupiti svim izvorima otpada na integriran način, uključujući i potrebu za osnovnom infrastrukturom za gospodarenje otpadom.
Nadalje, Hrvatska je jedna od osam zemalja pokrivenih vježbom promicanja usklađenosti oko otpada, koja je dovršena 2015. godine. To je rezultiralo nizom konkretnih preporuka za Hrvatsku, počevši od 2016., koje se moraju provesti da bi se poboljšalo gospodarenje otpadom. Europska komisija je poručila da se provjeri usklađenost Plana za gospodarenje otpadom s tim dokumentom.
Kao treće, iako se u dopisu smatra da spomenuti Plan ima ambiciozne ciljeve u Hrvatskoj, on ne omogućava detaljnu analizu statusa trenutnog sustava za gospodarenje otpadom, kao što ne daje na uvid niti obrazac po kojem bi se dogodila tranzicija u novi sustav, koji je usklađen s normama EU.
U dopisu se ističe kako Planu nedostaju mnoga očekivana opravdanja, kao što mu nedostaje i integrirana vizija i realističan vremenski period za tranziciju po razinama te efektivan dovršetak nužnih osnovnih investicija i odgovarajućih struktura upravljanja.
Na kraju se u dopisu upozorava Hrvatsku da provjeri jesu li domaći Plan za gospodarenje otpadom i Program za sprečavanje otpada u skladu s direktivom EU.
'Zeleno svjetlo' nacrtu Plana povjerenika EU-a za okoliš
U nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša nije dugo trebalo čekati na odgovor, koji prenosimo u cijelisti:
"Ministarstvo je zaprimilo neformalni dopis službenika iz Opće uprave za regionalnu politiku i Opće uprave za okoliš Europske Komisije koji se referira na raniju verziju Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. i akcijske planove, a koji su poslani na uvid europskoj birokraciji. Riječ je o neformalnom i nepotpisanom dokumentu koji ničim ne utječe na donošenje Plana.
Važno je istaknuti da je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske nacionalni dokument koji nužno izražava nacionalne interese, a koje smo mi u Republici Hrvatskoj pozvani samostalno odrediti i razraditi.
Ističemo da se ministar Slaven Dobrović 20.6.2016. u Luxembourgu sastao sa Karmenuom Vellom, povjerenikom EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, s kojim je između ostalog razgovarao i o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2022. godine. Tom prilikom povjerenik Vella je pozdravio aktivnosti Ministarstva radi donošenja Plana, te je podržao usklađenost nacrta Plana sa zahtjevima iz Paketa o kružnom gospodarstvu Europske komisije.
Eventualne formalne komentare na Plan Europska Komisija će poslati tek po njegovu donošenju, a kako i nalažu temeljna pravila EU.
Plan na kojem radimo omogućit će da naši građani i poduzetnici imaju konkretnu korist od EU sredstava kroz veći stupanj recikliranja i otvaranje zelenih radnih mjesta.
Alternativa tome su veliki centri puni uvozne zastarjele opreme koji će našim građanima donijeti samo veće račune za komunalne usluge s uvećanjem i do 300 % u odnosu na postojeću cijenu, pri čemu niti ne ćemo ispuniti EU obvezu da do 2020. iz otada iz domaćinstva odvojeno prikupljamo najmanje 50% papira, metala, plastike i stakla. Stoga je u ovom trenutku najvažnije da što prije usvojimo Plan.
Izjave predstavnika interesnih skupina koje predstavljaju krupni kapital i određene političke opcije nisu točne. Ministarstvo donosi Plan u skladu s pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Cijenimo brigu tih interesnih skupina prema skupocjenim projektima centara za gospodarenje otpada, no bilo bi nam još draže kad bi se na jednak način brinulo i o interesima svih građana i poduzetnika. Ova Vlada do 15.7.2016. nije tehnička, te je u prilici i mogućnosti u skladu s Ustavom i zakonima donijeti Plan gospodarenja otpadom. Upravo interes hrvatskih građana govori da tako moramo postupiti.
Smatramo da je važno upoznati hrvatske građane i kako je nacrt Plana gospodarenja otpadom kojega je izradila prethodna administracija sa ministrom Mihaelom Zmajlovićem predviđao cijenu implementacije u visini od čak 22 milijarde kuna pri čemu Europska Unija predviđa sredstva u iznosu od 475.000.000,00 EUR odnosno oko 3,6 milijardi kuna, stoga se postavlja pitanje na koji način se namjeravalo osigurati toliki novac osim novim zaduživanjem?"