Transnacionalne kriminalne mreže djeluju istovremeno u više država, a okupljaju ukupno 25 tisuća pripadnika. Pola tih mreža, dakle oko 400 njih, bavi se trgovinom narkoticima. Ostale se bave prevarama, prijestupima protiv imovine i vlasništva, krijumčarenjem migranata i trgovinom ljudima u širem smislu.
"Poruka najopasnijim kriminalnim mrežama glasi: više se ne možete skrivati. Znamo da podrivate sigurnost i demokraciju, sada znate da mi znamo da se ubacujete u naše legalne poslovne strukture. Dakle, znamo za 821 takvu mrežu. Znamo tko su", rekla je izvršna direkotrica Europola Catherine De Bolle.
Na popisu koji će biti predan zemljama članicama epitet "hrvatski" spominje se na dva mjesta: u sferi provala i krađe imovine, među 33 krimi-mreže koje operiraju mahom na zapadu Europe, kao najreprezentativnija nacionalnost kriminalaca navode se Hrvati, nakon kojih slijede Gruzijci, Talijani i Rumunji. Hrvatski državljani prisutni su i u krijumčarskim lancima ljudi, oružja i teških droga. Narkobande s istočnim vezama proteklih su godina posebno destabilizirale Švedsku.
"Lani je u Švedskoj bilo 350 pucnjava povezanih s kriminalom. U Francuskoj smo nedavno imali 700 uhićenja povezanih s drogom. Vidjeli smo to u Belgiji... U svim zemljama članicama", istaknula je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Obavještajne službe i novinari sjeverozapada Europe od ranije imaju informacije da u kontakt s organiziranim bandama stupaju i tajne službe zemalja poput Irana. Pretpostavlja se da ih koriste za otmice i napade u europskim zemljama, a možda i za druge vidove destabilizacije društava. Za slične se aktivnosti sumnjiči i ruske tajne službe koje traže način da izvrše pritisak na oporbu u emigraciji.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.