Niže su cijene mlijeka, sira, jaja, voća, povrća, odjeće i obuće. Iako to dobro zvuči građanima sve tanjeg novčanika, analitičari poručuju kako to nije dobro za hrvatsko gospodarstvo.
Stopa inflacije u Hrvatskoj lani je uglavnom bila negativna. Cijene su neznatno rasle tek u listopadu i studenom, a 2014. godina bit će u konačnici deflacijska s padom cijena od 0,2 posto.
U 2014. cijene su padale mlijeku, siru, jajima, voću, povrću, odjeći i obući, a rasle su cijene usluga, energiji i automobilima. U dodatna pojeftinjenja svojih proizvoda domaći proizvođači nemaju namjeru ići unatoč padu cijene nafte na svjetskim tržištima.
Nastavak pada cijena prijetnja je hrvatskom gospodarstvu, upozoravaju analitičari.
'Deflacija je opasna zbog toga što je povezana s pesimizmom gospodarstvenika. i zapravo to produbljuje pad u gospodarskoj aktivnosti odnosno oporavak koji bi se dogodio kad bi cijene bile stabilnije, pojašnjava Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo Alpe Adria Banke.
Sindikatima su nestabilne cijene dokaz da su i Europa i Hrvatska pretjerale s politikom štednje.
'To jedno zagovaranje odricanja od potrošnje dovelo je do toga da pada potražnja kako pada potražnja tako se nečime moraju privući kupci. Dolazi do pada nekih cijena međutim potrošnje i dalje nema, to rezultira gubicima radnih mjesta', smatra Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Evo što možemo očekivati ako cijena nafte nastavi padati!
Za loše gospodarsko stanje oporba krivi vladinu politiku.
'Nakon svega godinu i pol dana aktualnog članstva u EU, nažalost, Hrvatska postaje zemlja slučaj koja se još jedino može uspoređivati s Grčkom. Pri tome treba uzeti u obzir dvije bitne činjenice a to je da Grčka ima duplo veći BDP po stanovniku nego Hrvatska i članica je eurozone', ističe Domagoj Ivan Milošević (HDZ).
Slaba kupovna moć većine hrvatskog stanovništva gorući je problem. Tek rijetki imaju novca za nešto više od osnovnih životnih troškova.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook