Ima li razloga za paniku?
Za paniku nema razloga, ali činjenica je da ove godine imamo više oboljelih od prijašnjih, što je u skladu sa situacijom šire u Europi. Puno je više oboljelih nego ranije, ali još uvijek nije ni blizu kao u Srbiji, Grčkoj, Italiji, naprimjer.
Zašto je to tako?
Broj oboljelih prvenstveno ovisi o migracijama ptica koje su glavni rezervoar te bolesti. Zatim o tome pogoduju li uvjeti prijenosu infekcije s migracijskih ptica na domaće ptice i na ljude. Uvjeti koji pogoduju prijenosu je mnoštvo komaraca, jer su komarci prijenosnici virusa. Izgleda da su ove godine klimatske prilike pogodovale i adekvatnom broju komaraca i našli smo se valjda na putu tih migrirajućih ptica.
Koji su simptomi virusa?
Kod većine zaraženih ljudi uopće nema nikakvih. Oko 20 posto zaraženih razvije nespecifičnu bolest s povišenom temperaturom koja liči na gripu. Samo manje od jedan posto zaraženih razvije neuroinvazivnu bolest, što se očituje ili upalom mozga ili upalom moždanih ovojnica ili paralizama i to je taj teški oblik bolesti koji se prepoznaje.
Tko su najugroženije skupine i kako dolazi do težih komplikacija?
Poznato je da najviše oboljevaju starije osobe, nešto češće muški nego ženske i one koje imaju kronične bolesti, šećerne bolesti ili bolesti imunološkog sustava, pa čak i s povišenim krvnim tlakom. Zbog čega baš oni, nema objašnjenja.
Postoji li mogućnost prevencije?
Ako nema komaraca nema prijenosa bolesti. Ne može se iskorijeniti komarce. Na vodenim površinama kao što su močvare i jezera, su stalo prisutni. Ali svatko oko svoje okućnice može spriječiti množenje komaraca u svojoj okolini, da ne ostavlja vodu da stoji, gdje se oni mogu razmnožavati.
Kada očekujete smanjivanje ovog virusa?
Vjerojatno bi tijekom rujna još mogli imati prijave oboljelih, a onda bi se to u listopadu postupno trebalo smanjivati.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr