Pantheon – megaprojekt i razvojni centar umjetne inteligencije, prvi takav u Europi. A buduća lokacija je Topusko, kamo bi se ta hrvatsko-američka investicija trebala i doseliti.
"Topusko treba to, fali ljudi, trebaju investicije, treba svega, nadam se da će biti dobro. I da neće nama računi za struju dolaziti malo veći", rekao je Benjamin iz Topuskog.
"Meni je drago da će se u ovom mjestu nešto događati, da će biti napokon ljudi, mislim da je to OK", kazala je Ivana iz Topuskog, a na pitanje o Amerikancima u Topuskom dodala je: "'Ajde, možda će se poudati cure koje su slobodne u mjestu."
U igri su bile Poljska, Bugarska i Mađarska, no odluka je pala na Hrvatsku. U općini domaćinu taj je centar glavna tema.
"Oni ljudi koji su načuli, bili su u nevjerici. To je sto Peljeških mostova, to je jedan i pol proračun Republike Hrvatske, stvarno su nestvarne brojke, ljudi polagano sada dolaze k sebi", izjavio je načelnik Općine Topusko Ivica Kuzmić.
Budući podatkovni centar gradio bi se na lokaciji desetak kilometara od središta Topuskog. Vrijedan je više od 50 milijardi eura, a za realizaciju će biti potrebni i ozbiljni infrastrukturni zahvati. Za centar ukupne snage jednog gigavata gradit će se vlastita trafostanica, novih 280 kilometara dalekovoda i fotonaponska elektrana, uz jačanje mreže za spajanje obnovljivih izvora. Investitori su danas predstavili projekt.
"Tamo imamo lijepi prostor zemlje gdje je moguće osigurati svu tu proizvodnju, odnosno cijeli taj projekt, a da ne šteti prirodi i da ne utječe na okolne okolnosti. Time što smo izgradnjom čvrste i kvalitetne mreže stvorili uvjete da se može napajati dovoljno stabilno i sigurno strujom, osigurali smo da nema utjecaja na okoliš", izjavio je suvlasnik Centra i hrvatski partner Jako Andabak.
U praksi, moglo bi se raditi o većem energetskom izazovu. Jedan gigavat snage značio bi visoku potrošnju struje – godišnje oko 7,9 teravatsati. Ako se uzme u obzir da je ukupna godišnja potrošnja električne energije u Hrvatskoj oko 19 teravatsati, to bi značilo povećanje od 40 posto današnje ukupne potrošnje. Ako bi se to pokrivalo iz obnovljivih izvora, za solarne elektrane potrebne su tisuće hektara zemlje.
"Jedan od ciljeva projekta je održiva energija i održiva ekologija te se radi studija utjecaja na okoliš. To specifično područje dosta je bogato vodom, a voda se neće koristiti u velikoj mjeri u samom postrojenju. Upravo završavamo studiju utjecaja na okoliš, čiji rezultati pokazuju da je utjecaj na okoliš minimalan", rekao je glavni inženjer AI rješenja Mislav Crnogorac.
Investicija bi promijenila i sve ranije projekcije potrošnje i proizvodnje energije, a ostaje i pitanje tko će biti klijenti. Na suradnju u projektu pismom namjere priključio se i Končar.
"Ono što je prvo na dnevnom redu, da tako kažem, svakako je osiguravanje rokova za isporuku transformatora. Danas je situacija u svijetu takva da su kapaciteti industrije opterećeni i da su rokovi isporuke takve vrste opreme izuzetno dugački", izjavio je predsjednik uprave Končara Gordan Kolak.
S druge strane, domaći se nadaju prilici za revitalizaciju uz nova radna mjesta, ali i povratku iseljenika.
"Realizacijom ovog projekta Sisačko-moslavačka županija pozicionirat će se kao najveća i najznačajnija regija umjetne inteligencije u Europi", kazao je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak.
"Ovdje bi se, kad završi projekt, zaposlilo negdje 1500 radnika, a prije svega je naša želja i cilj da to bude domicilno stanovništvo. To je mogućnost da mladi ostanu, a i da se vrati jako puno ljudi koji su napustili ove terene, a koji sad iskazuju interes da bi se vratili", rekao je načelnik Ivica Kuzmić.
Početak izgradnje planiran je već sljedeće godine. Centar bi se u puni pogon trebao pustiti 2029. godine.
This browser does not support the video element.