Prema procjenama cijeli ovaj proces trebao bi ukupno trajati između 12 i 14 godina. Dakle očekuje se da će građani naknadu plaćati najmanje do 2020. godine i to pod uvjetom da se u tom razdoblju ispoštuju obveze preuzete od EU. A to znači da u ukupnom udjelu proizvođača energije obnovljivi izvori moraju imati 20 posto zastupljenosti. Kako se povećava broj proizvođača, tako su potrebna i veća sredstva za subvencioniranje, a sve će to kroz povećanje naknade platiti krajnji potrošači.
Ljubomir Majandžić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku na Katedri za elektrane i energetske procese, među prvima je donio solarne kolektore u Hrvatsku.
Profesore, je li pošteno da potrošači podnose teret ovakve, još uvijek skuplje električne energije?
'Da, naknadu za obnovljive izvore energije plaćaju svi građani. Međutim, ta naknada nije velika u odnosu na ono što građani mogu kada bi postavili svoje obnovljive izvore energije. Primjerice fotonaponske sustave na svoje građevine, koliko bi u konačnici ta kuća mogla uštedjeti energije. Primjera radi, ako bi mi fotonaponske sustave postavili na krovove u RH tada bi taj novac, koji je građanin ionako platio u naknadi za potrošenu električnu energiju, ostao u toj obitelji, gradu, županiji i u konačnici u domovini. I mi bi u konačnici imali što više takvih sustava i taj novac bi se zavrtio u RH', pojasnio je prof. Majandžić.
Tako bi situacija trebala izgledati dugoročno gledano. Ali kada sad pogledamo, Hrvatska nije ispoštovala na vrijeme sve što je EU stavila pred nju. Možemo li mi uistinu do 2020. godine sve to odraditi?
'Do 2020. godine, zahvaljujući velikim hidroelektranama RH može ispuniti svoju obvezu od 20 posto udjela u obnovljivim izvorima energije i u potrošnji električne energije, međutim u tih 20 posto ispod 5 posto je vjetar,sunce i biomasa. I mi možemo kazati da nismo iskoristili komparativnu prednost u pogledu naših resursa obnovljivih izvora energije. Bilo bi dobro da to iskoristimo. Ja vjerujem da će nova Vlada to iskoristiti jer u konačnici će RH postati jedna ekološki prepoznatljiva zemlja, društveno bogata i gospodarski razvijena te tako integrirana u europske svjetske integracije', zaključio je prof. Majandžić.
1. siječnja ove godine Zakon je stupio na snagu, a uskoro se očekuje i Pravilnik kojim će biti definirana nova cijena električne energije.