Poruke MMF-a prema Hrvatskoj bile su jasne - vrijeme je za reforme. Ograničite rast plaća u javnom sektoru. Istovremeno, javne i državne službe traže povećanje materijalnih prava. Jedan od argumenata koje sindikati iznose je da neke zemlje u Europi imaju plaće nekoliko tisuća eura, a cijene hrane su kao u Hrvatskoj, koja ima znatno manje plaće.
Kako bi Vlada trebala pomiriti ove dvije strane i kako bi mogla odgovoriti na upozorenja MMF-a? O tome za DNEVNIK.hr govori ekonomski analitičar Petar Vušković.
"Posljednje kada su MMF izvještavanja bila za nas ekonomiste važna, bilo je netom prije ulaska u eurozonu, odnosno tijekom uvođenja eura.
Tada se ocjenjivala naša ekonomska stabilnost da uvedemo euro. Znali smo da će sljedeći put njihove analize biti važne kada se pojavi makroekonomska neravnoteža.
MMF nas sada upozorava na nagli rast plaća koji povećava inflaciju i proračunski deficit.
S druge strane, realni životni troškovi pokazuju da građani s postojećim plaćama teško žive.
Sindikati su inflaciju koristili za rast plaća koji je donio neuravnotežene dogovore. U nekim djelatnostima su plaće rasle manje, a u nekima više. Inflacija je stvorila kaos na tržištu rada uz legitimitet Vlade.
Mislim da je sada važno zaustaviti daljnji rast plaća u javnom sektoru. Time bi se spriječio trend proračunskog deficita u koji ulazimo, a na koji nas MMF upozorava.
Kada imate umjetno stvoren rast plaća, a koji ne dolazi iz produktivnosti rada onda imate neravnotežu. Socijalni transferi trebaju biti usmjereni samo na najsiromašnije. Tako se čuva socijalni mir, a s druge strane održava fiskalna stabilnost", kaže ekonomski analitičar.
Vlada će vjerojatno djelomično slijediti preporuke MMF-a, jer se i njezini proračunski izračuni poklapaju s MMF-ovim upozorenjima, smatra.
"Može se očekivati umjereniji rast plaća u odnosu na raniju godinu, ukidanje općih subvencija i bolje prikupljanje poreza. Mogli smo svjedočiti rastu inspekcijskih nadzora u zadnje vrijeme. Oštri rezovi u proračunu se ne očekuju sve dok imamo iznadprosječni ekonomski rast odnosno deficit ispod 3%.
Rast se zasad temelji na investicijama i turizmu, a ne na širokom rastu produktivnosti. Inflacija i visoki troškovi stanovanja „pojeli“ su realne dohotke.
Građani bi poboljšanje mogli osjetiti tek kada se inflacija suzbije, a plaće ostanu iste ili uz blagi rast. To se očekuje u 2026. godini".
MMF ističe nužnost strukturnih reformi u zdravstvu, obrazovanju i tržištu rada. Evo koje bi reforme bile najvažnije i najizvedivije.
"U sadašnjim okolnostima najrealnije je za očekivati još intenzivnije reforme u:
u zdravstvu – jačati primarnu skrb i digitalizirati sustav,
u obrazovanju – povezati školstvo s tržištem rada i poticati učenje odraslih,
na tržištu rada – aktivirati starije, žene i mlade kroz prekvalifikacije i fleksibilne oblike rada.
Bilo bi dobro i krenuti s privatizacijom. To nas stalno upozorava OECD. Privatizacija bi donijela bolju optimizaciju procesa, veću profitabilnost, rast konkurentnosti te smanjenje fiskalnog opterećenja države. Reforme u demografiji ne moram spominjati. Tu najslabije stojimo.
Neki kvartovi, a poglavito prometna tramvajska čvorišta u Zagrebu (npr. Kvatrić) već sada izgledaju kao da ste u Aziji.
Loši trendovi u demografiji čine mirovinsku reformu nužnom. Umirovljene treba poticati da rade dulje kroz bonuse i fleksibilne oblike rada".
U izvješću se spominje i potreba za produljenjem radnog vijeka te veća integracija stranih radnika. Koliko su te promjene realne i nužne za dugoročnu održivost hrvatskog gospodarstva? Evo što kaže Vušković.
"MMF u svom ovogodišnjem izvješću ne gleda na poreznu reformu kao na način da se građane dodatno optereti, nego kao priliku da se porezni teret raspodijeli pravednije i učinkovitije.
Hrvatski porezni sustav, prema njihovoj analizi, ima dva glavna problema: previše izuzeća i sniženih stopa PDV-a, te premalu ulogu oporezivanja imovine u odnosu na poreze na rad.
Prema MMF-u, racionalizacija PDV-a znači smanjenje broja proizvoda i usluga koji imaju sniženu stopu ili oslobođenje od PDV-a.
Takav sustav s mnogo iznimaka smanjuje prihode države, ali i pogoduje kućanstvima viših primanja jer oni više troše na proizvode koji nose sniženu stopu.
Drugim riječima, porezna izuzeća često nisu socijalna mjera, nego skrivena subvencija bogatijih.
MMF zato preporučuje da se zadrže snižene stope samo za osnovne potrepštine, a da se pomoć najugroženijima nadoknadi izravnim novčanim transferima. Time se sustav čini jednostavnijim, pravednijim i dugoročno stabilnijim, bez povećanja ukupnog poreznog opterećenja".
Što se tiče poreza na nekretnine, MMF izričito navodi da Hrvatska ide u dobrom smjeru jer je od 2025. uvela novi model poreza na imovinu i dodatno oporezivanje kratkoročnog najma.
"Međutim, smatra da bi idući korak trebao biti oporezivanje nekretnina prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, a ne paušalno. Takav pristup povećava horizontalnu pravednost. U suštini, MMF poručuje da Hrvatska ne treba veće poreze, nego pametnije poreze", rekao nam je zaključno ekonomski analitičar.