Koliko puta smo čuli da su dugovi bolnica eksplodirali ili da država sanira zdravstvo i pomislili da je hrvatsko zdravstvo rupa bez dna ili se upitali koliko se točno iz plaća izdvaja za zdravstvo.
Ekipa Dnevnika Nove TV sjela je s poreznom savjetnicom i izračunala.
"Uzela sam jednu prosječnu plaću, prosječnu bruto plaću od 1798 eura, neto plaća od te plaće je 1231 euro i kada primijenimo doprinos na zdravstveno, on iznosi 296, znači skoro 300 eura.
Na godišnjoj svoti za tog radinika koji mjesečno zarađuje svoju neto plaću od 1230 eura, na godišnjoj razini je poslodavac za tog radnika uplatio 3560 eura.
Ako pretpostavimo da taj radnik radi od svoje 20 do 65 godine, znači 45 godina, znači za njegov taj radni vijek poslodavac će izdvojiti, to je sve prosjek, ali oko 160 000 eura", objasnila je Anamarija Wagner, porezna savjetnica.
Otkrila je i da ju iznos od 3 i pol tisuće eura na prosječnu plaću iznenadio.
"Nije neka strašno visoka svota, da osoba da toliko... da, puno je"; rekla je.
Ovog podatka ćete se vjerojatno sjetiti i sljedeći put kada se budete naručivali za magnet ili CT. Ili kada budete plaćali taj isti pregled privatniku jer ste zapeli na listi čekanja. Ili možda kad opet budete čitali o debelo preplaćenim uređajma i aferama u zdravstvu kojima se pune džepovi pojedinaca vašim novcem.
Što je s cijenom preplaćenih uređaja u Beroševoj aferi?
EPPO sumnja da su operacijski mikroskopi kupljeni za cijenu koja je neosnovano uvećana za 619.582 eura. To je iznos za koji bi poslodavac trebao čak 174 godine uplaćivati spomenutih 3.560 eura u sustav zdravstva za jednog radnika. Ili ako baš hoćete, 4 puta biste se trebali roditi da taj novac uplatite u sustav zdravstva.
S kakvim se još davanjima za zdravstvo nose hrvatski građani, pogledajte u videoprilogu novinarke Dnevnika Nove TV Sanje Vištice.