Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu BDP-a za prvo tromjesečje ove godine prema kojoj je hrvatsko gospdarstvo raslo za 2,7 posto u odnosu na isti period prošle godine.
To je to već šesto tromjesečje zaredom kako hrvatsko gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom, kada je BDP porastao za 1,9 posto na godišnjoj razini.
Na dobre pokazatelje hrvatskog gospodarstva utjecali su najviše izvoz koji je rastao 9,4 posto što je ipak manje nego u posljednjem kvartalu 2015. godine. Na hrvatsko gospodarstvo snažno je utjecalo i rast domaće potražnje (2,8 posto), industrijska proizvodnja kao i odlični rezultati u turizmu zahvaljujući ranijem Uskrsu.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 0,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 4,3 posto, a potrošnja kućanstava za 3,1 posto.
Ubrzanje rasta gospodarstva dobra vijest, ali...
"Rast BDP-a nešto je snažniji od očekivanja, pri čemu je glavni generator rasta izvoz roba, ali i potrošnja kućanstava, koja je porasla za više od tri posto", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Izvoz roba i usluga porastao je u prvom tromjesečju 7,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je samo izvoz roba skočio 9,4 posto.
Potrošnja kućanstava, najveća sastavnica BDP-a, porasla je, pak, u proteklom kvartalu za 3,1 posto na godišnjoj razini.
"Oporavak osobne potrošnje podržan je blagim porastom zapošljavanja i nominalnih plaća, što uz izostanak inflacije i smanjivanje kamatnih stopa na kredite omogućuje rasterećenje osobnog dohotka potrošača", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Pozitivno je na BDP utjecalo i ubrzanje rasta kapitalnih investicija, koje su u prvom tromjesečju porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini, nakon 3,7 posto u zadnjem lanjskom tromjesečju. To je najbrži rast investicija od trećeg tromjesečja 2008. godine.
"Raniji termin uskrsnih blagdana, kao i činjenica da smo imali jedan radni dan više u prvom tromjesečju, s obzirom da je ova godina prijestupna, zasigurno su imali velik utjecaj na rast gospodarske aktivnosti na početku godine", kaže Šantić.
I u nastavku godine očekuje rast BDP-a, ali nešto sporijem dinamikom.
"Usporavanje stope rasta u nastavku godine očekujemo zbog nešto veća lanjske baze za usporedbu. Vidimo i određene poteškoće što se tiče političke stabilnosti, koje bi, ukoliko se nastave, mogle imati negativni utjecaj na kretanje gospodarstva", kaže Šantić.
Zbog toga, unatoč većem nego što se očekivalo rastu u prvom kvartalu, Šantić ostaje pri procjeni da će u cijeloj godini BDP porasti 1,5 posto.
Iznenadio rast potrošnje države za 0,6 posto
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.
"Očekivano, došlo je do ubrzanja gospodarske aktivnosti u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, zahvaljujući ubrzavanju trenda rasta potrošnje kućanstava, kao i investicija", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Očekivan je, dodaje, bio i doprinos rasta izvoza BDP-u.
"I dalje inozemna potražnja pruža poticaj rastu, i u velikoj mjeri neutralizira pritiske uvoza robe i usluga, čiji rast od 6,1 posto reflektira oživljavanje domaće potražnje, osobne potrošnje i investicija", objašnjava Kovač.
Iznenađenje je, ističe, pozitivan doprinos potrošnje države, koja je u prva tri mjeseca porasla 0,6 posto na godišnjoj razini.
"Sve u svemu, dobar prvi kvartal, pri čemu je stopa rasta bila i iznad naših očekivanja", kaže Alen Kovač, koji u cijeloj ovoj godini očekuje rast BDP-a za otprilike 1,8 posto.
Ako se ta prognoza pokaže točnom, bio bi to veći rast gospodarstva nego lani, kada je BDP ojačao 1,6 posto. Bilo bi to i blizu projekcijama Vlade, koja je ovogodišnji proračun temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2 posto.
Pozitivni i negativni rizici
Analitičari RBA ostaju, pak, pri svojoj ranijoj procjeni da će BDP u ovoj godini porasti za 1,5 posto.
"Kratkoročno postoji pozitivan rizik da rast dosegne razinu od 2 posto, osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova", navode analitičari RBA.
Ističu kako negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika jer bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz.
"S druge strane, osim rizika rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja", zaključuju analitičari RBA.
Brkić: Bez reformi takav rast BDP-a nije održiv
Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, kazao je, pak, kako je rast BDP-a iznad očekivanja dobra vijest, no pitanje je, kaže, je li taj rast održiv ako se ne provedu reforme.
"Rast BDP-a definitivno je dobra vijest, pogotovo jer je premašio sve prognoze. Međutim, kvalitetan rast neće biti održiv, ako ne napravimo ono o čemu stalno pričamo ali nikako da izvedemo. A to su reforme", kaže Brkić.
Dodaje kako je rast bio očekivan jer se nisu bitno mijenjale komponente BDP-a koje su rasle i u prethodnoj godini.
"To je početak turističke sezone, to su promjene u porezu na dohodak, potom smanjivanje troškova energenata, osobna i državna potrošnja, odnosno investicije... Sve je to dovelo do rasta BDP-a", kazao je Brkić.
No ističe kako je pitanje koliko je takav rast održiv i koliko je kvalitetan.
"Svjedočimo političkim blokadama. Rast gospodarstva se neće održati bez potpuno novih institucionalnih aranžmana i bez radikalno provedenih strukturnih reformi", zaključio je Brkić. (Hina/N.C.)
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr