BDP: Očekuje se ubrzanje rasta gospodarstva iznad 2 posto

Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i pozitivnom doprinosu turizma, osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hrvatske izvještajne novinske agencije, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pročitajte i ovo Potrošnja i investicije Što se događa s hrvatskim gospodarstvom? Objavljeni novi podaci o BDP-u Aktualne teme Plenković o prijetnjama koje je dobio preko frizera: "Ima tko se brine o tome''

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2 do 2,8 posto.

Bit će to već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 1,9 posto na godišnjoj razini.

Makroekonomisti u anketi navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Snažan rast potrošnje i turizma

Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 19 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Nastavak rasta osobne potrošnje temelji se na povećanju prometa u trgovini na malo, što odražava blago pozitivna očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

A rast potrošnje zahvaljuje se rastu plaća, deflaciji i niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

Prema podacima DZS-a, od siječnja do ožujka prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 5.673 kune, što predstavlja nominalni rast za 2,1 posto na godišnjoj razini.

Makroekonomisti ističu i kako su u proteklom kvartalu ostvareni odlični rezultati u turizmu, zahvaljujući ranijem terminu uskršnjih blagdana.

"U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2015. broj ostvarenih noćenja turista viši je za 18,9 posto, te je dosegnuo 1,67 milijuna. To će se zasigurno pozitivno odraziti na rezultate bilance plaćanja i na izvoz usluga kao komponente BDP-a", ističe se u anketi.

Industrijska proizvodnja skočila više od 6 posto

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već 15 mjeseci zaredom, što je najdulji niz rasta od 2007. godine. Pritom je u prvom tromjesečju proizvodnja porasla za 6,8 posto u odnosu na isti lanjski kvartal.

Na ubrzanje rasta BDP-a utjecat će "očekivano dodatno ubrzavanje osobne potrošnje, nastavak trenda blagog oporavka investicijske aktivnosti te snažan rast industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 3,7 posto na godišnjoj razini, treći kvartal zaredom.

"Očekujemo rast investicija, na što ukazuje rast fizičkog obujma građevinskih radova za 3,8 posto u prva dva mjeseca ove godine te podatak o rastu uvoza kapitalne opreme", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se pad državne potrošnje

S druge strane, robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.

Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prva tri mjeseca ove godine 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 20,3 milijarde kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 1,8 posto, na 33,3 milijarde kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 13 milijardi kuna, što znači da je bio 0,07 posto viši nego u istom razdoblju lani.

"Doprinos neto izvoza vjerojatno će biti neutralnijeg karaktera, s obzirom da je trgovinski deficit ostao gotovo nepromijenjen. No, dobar start turističke godine pozitivno će se odraziti na izvoz usluga", navodi se u anketi Hine.

I dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,8 posto na godišnjoj razini.

"Povišena neizvjesnost u razdoblju pred i neposredno nakon formiranja nove Vlade obeshrabrila je ulaganja javnog sektora, kao i potrošnju države tijekom prvog tromjesečja", zaključuje jedan od makroekonomista. (Hina)