Bez konkretnih rješenja

Svjetski slavnom hrvatskom gradu prijeti prava katastrofa: "Svi kojima sam ovo pokazala rekli su da je to nemoguće"

1/3 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Dubrovnik unutar zidina, zbog kojih i je toliko poseban, doživljava demografsku katastrofu već godinama. Ostalo je samo 1500 stanovnika, a svaki treći stariji je od 65 godina. Građani se žale, investitori kupuju kuće za iznajmljivanje, domaće sele, a intervencije u prostoru zaštićene baštine postaju apsurdne.

Jedan od belvedera, ili krovnih kućica, u staroj jezgri Dubrovnika prema Konzervatorskom odjelu napravljen je prema propisima. ''S razlogom tu nikada nije bio belveder, jer prostora za njega tu nema. Ja sam mislila da je to neka divlja gradnja, neka samovolja, kome god sam to pokazala rekao je brzo u konzervatora, to je nemoguće.

Ono što se dogodilo iza mene puno više brine od toga samog prozora po sebi, ispostavi se da je sve po propisima, sve po zakonima, da se tu ništa ne može učiniti, da ja nemam niti mogućnost uvida u taj projekt da vidim o čemu se radi'', govori Dubrovčanka Mara Kolić Pustić.

Ovakve intervencije u prostoru građane još više brinu jer misle kako je ovo tek početak priče. Tvrde da je privatni investitor već kupio velik broj kuća na potezu od 200 metara. ''Ako je netko uspio kupiti 10 kuća u godinu dana, to znači da će netko s dovoljno para u sljedećih 10 godina biti u stanju kupiti cijeli grad ako mi ne budemo imali mehanizam zaštite, a mi ga trenutno nemamo'', smatra predsjednik Gradskog kotara Marin Krstulović.

A o menahizmima zaštite razgovaralo se na konferenciji ''Pod pritiskom'', u sklopu Susreta zavoda za prostorno uređenje jadranskih županija. Struka je složna oko toga da kulturna baština, ali i život unutar nje, trebaju hitnu zaštitu. ''Izostaje jedan dokument koji bi se trebao zvati Konzervatorski plan, plan urbanizacije i revitalizacije grada koji ne bi sagledavao grad samo kao opnu, građevinsku ljusku, nego kao živu strukturu s funkcijama, sadržajima'', kaže pročelnica konzervatorskog odjela u Rijeci Biserka Dumboić Bilušić.

A stara jezgra Dubrovnika živa je struktura samo kada su u pitanju turizam i zarada. Šezdesetih je unutar zidina živjelo gotovo šest tisuća građana, danas ih je tek 1500. ''Mi tražimo da se sredstva koja idu u proračun vrate nazad u staru jezgru i da se počnu otkupljivati stanovi za mlade familije koje u njima mogu živjeti'', tvrdi Krstulović.

A gradonačelnik Dubrovnika, koji još nema konkretnih rješenja, ponavlja obećanja o otkupu državnih stanova. ''Namjena takvih objekata bila bi za stanovanja. Grad bi onda iznajmio te kuće obiteljima s više djece, profesorima i slično, i na taj način oživio povijesnu jezgru'', kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Bez ozbiljnog plana revitalizacije života unutar zidina Dubrovnik bi mogao postati samo veliki muzej i spavaonica za turiste.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Povezane teme