Pod pritiskom Europske unije došao je kraj tradicionalnoj prodaji sira i vrhnja na otvorenom. Nakon 30 godina prodaje sira i vrhnja, i po kiši i po snijegu, Ljubica Kamenarić je neutješna. 'Živimo od mliječnih proizvoda, to što dobijem 400 kuna, od toga živimo šest nas u kući', rekla je. Kako će dalje prehranjivati četvero djece, ni sama ne zna.
Tržnice će se pobrinuti o trošku postavljanja vitrina, no kumice će iz svog džepa izdvajati novac za potrošnju struje i povećanu cijenu najma. Od ponedjeljka će i na zagrebačkim tržnicama sir i vrhnje se kupovati u vitrinama. Naime, dio je to prilagođavanja pravilnicima EU.
Jedini prihod za dom i režije
Vrhnje se danas ulijevalo sa strahom. 'Ako bude preskupo, ako budu velike cifre, mi to ne možemo izdržati', pojasnila je Ana Klanjec. 'Mi nemamo na selu od čega živjeti. To mi je jedini prihod koji imam za dom, za režije i za život', rekla je Marija Kamenarić. 'Kolike godine jedu i nikad se nitko nije otrovao', smatra Ankica Ferenčak.
Iako u Tržnicama pozdravljaju standardizaciju, smatraju kako Unija polako ubija hrvatsku tradiciju kumica, sira i vrhnja. 'One to drže na jedan poseban način, na otvorenom. Tu se osjete i mirisi, vide se boje. Kada to sve uđe u vitrinu, gubi se taj šarm, boje, okusa, mirisa, jedne komunikacije, jednog probanja', uvjeren je Miro Bakrač, glasnogovornik Tržnica Zagreb.
>> 'Treba preispitati nova pravila o prodaji sira i vrhnja'
I oni koji koriste vitrine, žale se na loše uvjete, pogotovo u kišno doba. 'Mi smo ispod kišobrana koji su točno veliki koliko i vitrina. Mokri smo, sa strujom radimo, ako netko razbije tu vitrinu, mi sami plaćamo', požalila se Narcisa Čadek. Kumice poručuju kako priča o novom režimu ovdje ne završava. Neće ga prihvatiti, borit će se za očuvanje stoljetne tradicije.