Svijet se ubrzano preslaguje, Europa traži smjer, a Hrvatska je razjedinjena.
Može li si mala država kao Hrvatska priuštiti luksuz unutarnje netrpeljivosti u ovako nestabilnom globalnom trenutku, za Dnevnik Nove TV je otkrio bivši diplomat i konzultant Domagoj Juričić.
Na pitanje zna li Hrvatska što želi u novom poretku, ili se vanjska politika politika samo svodi na to da ne smetamo najjačima, Juričić je odgovorio da su u kontekstu unutarnjih podjela različita mišljenja i ideje poželjne, ali da politički folklor unutarnjih podijela u ovom trenutku doprinosi sigurnosnom i razvojnom riziku.
"Hrvatska je u predvidljivom svijetu, u kojem smo živjeli donedavno, imala vrlo jasne strateške ciljeve - EU, Schengen, Monetarna unija, NATO. To je bilo lako u predvidljivom svijetu. Ali u današnjem svijetu koji je fragmentiran, tražit će se savezništva koja su fleksibilna i koja su privremena. To znači da moramo potpuno jasno razviti dugoročne strateške ciljeve i biti pametni. Moramo promatrati u kojem trenutku i na koji način iskorištavati, moramo prestati razmišljati, u međunarodnoj politici, o prijateljima i o neprijateljima, nego o interesima", poručio je Juričić.
Voditelj Petar Pereža upitao je postoji li u ovom trenutku nekakva niša u kojoj bi Hrvatska možda igrala neku važniju ili važnu ulogu.
Juričić je na to odgovorio da svaka mala ili srednja zemlja u ovakvom rasporedu karata, gdje se broji moć, može uvijek igrati neku disproporcionalnu funkciju, ali da mora jasno staviti ono što ima na stol.
"U hrvatskom slučaju to je definitivna Inicijativa tri mora, ali ne ona kao inicijativa, nego ono što ona donosi. A to su konekcije. Mrežne konekcije, luke, logistika. Energetske konekcije - to je ono s čim mi možemo igrati i što zapravo već na neki način vrlo dobro iskorištavamo", rekao je.
Osvrnuo se i na Donald Trumpov Odbor za mir. Kako kaže, on je veliki izazov za međunarodni poredak kakvog poznajemo, a koji je već odavno nagrižen.
"Ono što je problem Trumpove inicijative je što ona nije institucionalna, nego personalizirana. A to znači da ovisi o jednom čovjeku, dokle god on ima moć. I možete se zapitati - 'a što kada te moći više ne bude? Što će biti s inicijativom tada?'", rekao je Juričić.
I dok su Trumpu usta puna mira, SAD objavljuje novu strategiju nacionalne obrane. Poručuju da su obrana SAD-a i zapadne hemisfere prioritet. Kina više nije u fokusu, Tajvan se uopće ne spominje, a saveznicima je poručeno da će podrška biti ograničenija.
Kako je rekao Juričić, to je nešto o čemu se u Dnevniku Nove TV već godinu dana raspravlja i najavljuje.
"Dakle, to je Monroeva doktrina u jednoj moderniziranijoj veziji. To znači da se SAD bavi svojom hemisferom, definira Rusiju kao upravljivu prijetnju, Kinu kao izričitog suparnika, Pacifik kao mjesto gdje možda možemo očekivati nekakve sukobe, a europskim saveznicima poručuje - 'Čuvaj se, čuvat ću te'", rekao je.
Na pitanje ima li Europska unija snagu odlučivati ili samo reagirati na poteze iz SAD-a, odnosno je li Bruxelles strateški slab ili samo politička kukavica, Juričić je odgovorio da je važno imati na umu da je EU zbroj 27 članica koje imaju različite želje, povijesne okvire i kulturu.
"Jako je teško uglazbiti jedan takav zbor, ali možda baš ovakve situacije, u kojima ste pritisnuti nekom vanjskom prijetnjom, mogu učiniti se te glave zbroje. Nije da Europa nema svojih aduta, samo ih ona ne koristi na način koji projicira jednu stratešku moć. Ajmo biti optimisti, pa vjerovati da će se to promijeniti, iako znamo da je Europa u svojim pokušajima uvijek nekako više proceduralna, a manje orijentirana na to da vrlo brzo nešto aktivira. Ali, ne preostaje nam ništa drugo nego biti optimist i očekivati da će se lideri naših zemlja, unatoč svim manama koje imaju, ipak zbrojiti i kompromisno dogovoriti oko nekih stvari oko kojih Europa zapravo sada nema izbora, nego mora raditi", zaključio je Juričić.
This browser does not support the video element.
Galerija