Stručnjaci upozoravaju: Stiže novo poskupljenje mesa

Od pečenice do čvaraka, Branko Kvež se godinama bavi preradom suhomesnatih proizvoda. Uz val svinjske kuge i on je, kaže, na dodatnom oprezu.

"Brine nas svakako, ali mi se držimo svih kontrola i sve držimo na jako velikoj razini higijene", rekao je Kvež. 

40 posto ukupnog svinjskog mesa proizvodi se na istoku Hrvatske. Prvi put zaraza se probila u veliki objekt s 10 tisuća svinja.

"Znamo što znači 10 tisuća u odnosu na milijun tovljenika, to su ozbiljne brojke. Ono čega se prije svega pribojavamo je da nam ne ode u okolne sustave jer bi to značilo puno ozbiljnije brojke", poručio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. 

Da je situacija alarmantna upozorava i poljoprivredna konzultantica. 

"Situacija s afričkom svinjskom kugom u velikim sustavima dovodi cijelu svinjogojsku proizvodnju u opasnost. Bojim se da ovog puta nismo poklonili dovoljno pažnje i da se pustilo to nekontrolirano širenje zaraze, da se nije na vrijeme upozorilo", rekla je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju.

S najvećom eutanazijom dosad, pitanje je što čeka tržište.

Cijene svinjskog trupa oscilirale su i u ranijim fazama svinjske kuge. 2022. kilogram je stajao do 2 i pol eura. Nakon pojave zaraze 2023. - cijene rastu prema 4 eura, a 2024. dosežu čak 5 i pol eura po kilogramu.

Pod pritiskom su i trenutačne cijene. 3 od 4 klase u mjesec dana bilježe pad, (-1,20 posto do -3,48 posto), dok je u četvrtoj cijena skočila za 12,48 posto.

"Prednost ću uvijek dati kvaliteti mesa, a ne cijeni. Ako je nešto kvalitetno, dobro i ukusno te znam odakle je - onda ću to i platiti", rekla je Mirjana iz Zagreba. 

"Važna mi je kvaliteta, ali gledam i na cijenu jer su mirovine takve kakve jesu", poručila je Višnja iz Zagreba. 

Svinjsko meso je u top tri proizvoda koje najviše uvozimo, samodostatni smo oko 40 posto.

"U takvim objektima više ne može biti repopulacija godinu dana. Mi nemamo ogromne količine velikih farmi, svaki takav objekt znači nekoliko postotaka manje samodostatnosti", nadodao je Jakopović. 

Teško je, dodaje, očekivati da će cijene padati. O uvozu ćemo, očito, biti ovisniji.

"Mi nećemo ostati bez svinjskog mesa, ali ostat ćemo bez domaćeg svinjskog mesa. Mislim da će se cijene više osjetiti možda na prerađevinama, tu će nedostajati tradicionalnih proizvoda. A što se tiče samog svinjskog mesa, cijene se zapravo formiraju na europskom tržištu", objasnila je Blažić..

Nužno je, dodaje, riješiti sivo tržište i uvesti veću kontrolu nad divljim svinjama, ali i konačno provođenje strožih mjera sigurnosti.