Jedno od najveselijih i najsvjetlucavijih doba godina polako se primiče kraju, no maškarano ludilo samo što nije počelo.
Za to vrijeme stara i iz godine u godinu opetovana rasprava o tome kad se božićna drvca izbacuje iz kuće još nije završila, no oni koji nemaju dilema već su se požurili što prije raskititi jelku i preseliti je na neko drugo mjesto.
Mala kućna šuma koja život znači imala je donekle sreću vratiti se u rasadnik, no raskićena drvca koja su prošloga mjeseca odrezana da bi provela par tjedana ukrašena ovih dana traže ''novi dom''.
U Beču i Budimpešti odbačene jelke koriste se za dobivanje električne i toplinske energije, dok se u Parizu, a sličnu praksu ima i Marseill, usitnjavaju i u obliku malča ponovno upotrebljavaju za zaštitu biljaka u parkovima i na zelenim površinama.
U Zagrebu je upravo danas 9. siječnja krenula akcija prikupljanja i besplatnog odvoza božićnih drvca, a iz Zagrebačkog holdinga mole građane da drvca budu grupirana, odložena bez ukrasa i plastičnih vreća te da budu dostupna vozilima Zrinjevca.
Zagreb se često Beča sjeća
Nakon prikupljanja, drvca će biti odvezena na gradske kompostane te će se od njih daljnjom obradom dobiti organski kompost, ističu u Holdingu, a i umjetna drvca građani mogu pravilno zbrinuti u najbližem reciklažnom dvorištu. Što s drvcima u tegli, nije navedeno, ali Zrinjevac bi mogao imati više informacija
Bečko gradsko poduzeće za zbrinjavanje otpada MA 48 do 15. siječnja organizira sakupljanje božićnih drvaca i to na 576 lokacija diljem grada. Radi se o izuzetno uspješnoj inicijativi kojom je već 2018. godine prikupljeno ukupno 757 tona, odnosno 173.000 božićnih drvaca, dok je 2021. prikupljeno njih više od 190.000 ili 835 tona. Stara božićna drvca građani mogu predati i nakon 15. siječnja, ali isključivo na odlagalištima otpada.
Sakupljena drvca odvoze se u spalionicu otpada Pfaffenau koja je jedna od najsuvremenijih spalionica u Europi, a njihovim spaljivanjem proizvodi se električna i toplinska energija. Time se proizvodi energija za struju koju tijekom jednog mjeseca, kako navodi Ekovjesnik, potroši oko 1.400 kućanstava i grijanje koje u istom razdoblju potroši oko 2.700 kućanstava.
Raskićene jelke često imaju još jednu svrhu, dio ih se odvozi na deponij Rautenweg i postaje ukusan obrok dijelu tamošnjih zaposlenika. Od 1993. godine na održavanju raslinja ondje zdušno radi stado autohtonih austrijskih Pinzgauer koza, koje se između ostaloga hrane i prikupljenim božićnim drvcima.
I u Budimpešti se sakupljena drvca usitnjavaju i potom prevoze u postrojenje gradske komunalne tvrtke u kojem se spaljuju i tako osiguravaju opskrbu toplom vodom, grijanjem i strujom za desetak tisuća kućanstava.
Grad svjetla kao svjetao primjer
Malč dobiven usitnjavanjem jelki vrlo je koristan jer oko stabala i na zelenim površinama na ekološki način smanjuje rast korova, ograničava isparavanje vode i potiče razvoj mikroorganizama koji poboljšavaju kvalitetu tla, a još kad se jelke usitnjavaju na lokacijama za njihovo odlaganje, nema prijevoza i onečišćenja iz prometa, napominju iz pariške gradske uprave.
U gradu svjetla tako građani do 20. siječnja mogu svoja božićna drvca odložiti na 174 posebno određenih lokacija, ravnomjerno raspoređenih na području cijelog grada. Prikupljene jelke se usitnjavaju na licu mjesta i potom kao malč ponovno upotrebljavaju za zaštitu biljaka u pariškim parkovima i na zelenim površinama.
Grad je na svojim internetskim stranicama postavio interaktivnu kartu na kojoj su označene sve lokacije za odlaganje jelki i to u svakom pojedinom pariškom arondismanu – najčešće u označenim parkovima i zelenim površinama. Na karti je moguće odabrati najbližu lokaciju i dobiti sve praktične informacije i radno vrijeme za odlaganje jelki. Svim građanima odlaganje jelki omogućeno je na lokacijama nedaleko njihova mjesta stanovanja, u vremenu od 8 do 18 sati ili tijekom cijelog dana.
Zahvaljujući educiranju građana i učinkovitom provođenju ove akcije, broj prikupljenih jelki raste iz godine u godinu. Lani je prikupljeno 124.488 jelki i proizvedeno 2.500 m3 usitnjenog organskog materijala.
Na sličan način drvca prikuplja i zbrinjava i uprava Marseillea, drugog najvećeg francuskog grada, a kako to čine pojedini gradovi u Hrvatskoj, možete provjeriti OVDJE.
Zelene iglice obiluju antioksidansima, vitaminom C i dobre su za probavu pa kozama dođu i kao neka vrsta zdrave poslastice. Ne čudi da u njima uživaju i njihove kolegice preko bare. Naime, u američkoj državi Massachusetts jedna vlasnica farme pokrenula je prije nekoliko godina projekt zbrinjavanja starih blagdanskih jelki, koje kasnije služe kao hrana za stado koza.
Sličnom se idejom vodila i udruga koja upravlja urbanom farmom Kentish Town na sjeveru Londona pa već par godina nakon blagdana skuplja odbačena drvca koja potom stado koza danima slasno brsti.