SDP-ovac Vojko Obersnel, uz potporu 7 stranaka, trenutačno vodi. Podupire ga 36,5 posto birača. Dapače, rejting je i povećao u odnosu na prvo istraživanje Dnevnika Nove TV za +3,8 posto.
Odmah iza njega je nezavisni Hrvoje Burić koji nije ni izgubio ni dobio dodatne birače u istom razdoblju i može računati na 16,9 posto potpore birača.
Kristijan Staničić, kandidat HDZ-a, izgubio je potporu od 1,1 posto i sada može računati na 9,6 posto potpore ispitanika. Juraj Bukša iz HNS-a popravio je rejting u posljednjem razdoblju za 1,2 posto i sada može računati na 6,3 posto potpore Riječana.
Ali je zato Danko Švorinić u istom razdoblju izgubio potporu od 1,2 posto i sada ga podržava 6,2 posto ispitanika.Andrej Briščik iz Akcije Mladih i Živog zida ima 6 posto potpore i doživio je zamjetan pad od 2,6 posto od posljednjeg istraživanja.
Petra Mandić je na 5 posto. Povećao se broj neodlučnih za 4 posto i sada 13,4 posto Riječana ne zna komu dati glas.
Obersnel vs. Burić - Borba za svaki glas
Sasvim je jasno kako će u drugi krug ići Vojko Obersnel i nezavisni Hrvoje Burić, a rezultati su više nego zanimljivi. Gotovo "mrtva utrka".
Vojko Obersnel može računati na 46,9 posto potpore birača, a Hrvoje Burić na 44,7 posto birača. Istina, od posljednjeg istraživanja Obersnel je dobio jedan postotni poen više, a Burić izgubio pola postotnog boda kod birača, ali sve je to i dalje unutar statističke pogreške.
Uz ova dva kandidata u drugom krugu, ne bi glasovalo 2 posto birača, ne zna ili je neodlučno njih 4,9 posto, a odbija odgovoriti 1,6 ispitanika.
Tko osvaja čije birače?
Obersnel je imao veliku prednost i čini se da bi drugi krug mogao biti i neki oblik referenduma o njemu. Zanimljivo kako u drugom krugu Burić dobiva 87 posto birača HDZ-a, a Obersnel njih 6 posto, ali isto tako Burić može računati i na 55 posto birača HNS-a, a Obersnel na samo 39 posto narodnjaka. Za Burića će glasovati i 69 posto birača MOSTA, a za Obersnela njih 17 posto.
Gradsko vijeće Rijeke
SDP-ova koalicija 7 stranaka, koju nosi Vojko Obersnel, osvojila bi 36,1 posto potpore ispitanika ili u odnosu na posljednje istraživanje -1,2%. Lista Hrvoja Burića osvaja 13,4 posto, a HDZ-ova lista 11,7 posto. Više od 10 posto ima i Akcija mladih, Živi zid i Snaga i Alternativa s 10,4 posto. Potom slijede Lista za Rijeku i Pametno sa 6,8 posto, HNS ide ovaj put bez SDP-a i ima 6,5 posto i u odnosu na posljednje istraživanje bilježi rast od 3 posto, ali i dalje je to malo. MOST ima 5 posto, a nezavisna lista Antonija Dražovića uživa potporu od 0,8 posto birača. Neodlučnih birača je 9,4 posto.
Napomena: Istraživanje je provela agencija Ipsos na stratificiranom slučajnom uzorku od 804 punoljetna građanina Rijeke. Uzorak je stratificiran prema veličini naselja, a odstupanja strukture uzorka od strukture populacije prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja korigirana su postupkom otežavanja. Istraživanje je provedeno od 9 do 12. svibnja 2017. godine. Pogreška mjerenja je +/-3,6%.
Cipek: Gubitak Rijeke bio bi veliki poraz SDP-a
Zanimljivo je da Burić, koji je i sam bivši HDZ-ovac, ima veliku prednost pred HDZ-ovim kandidatom Kristijanom Staničićem. Politički analitičar Tihomir Cipek kaže da razloge treba tražiti u trendu jačanja nezavisni lista koji je prisutan u Hrvatskoj, a Burić je predvodnik tog trenda u Rijeci. Osim toga, toliku prednost treba zahvaliti i sukobima u HDZ-u, kao i činjenici da se HDZ u primorju još uvijek traži.
Cipek se slaže da će drugi krug izbora u Rijeci biti svojevrsni referendum o gradonačelniku Oberslenu koji je na toj funkciji od 2000. godine. "Bilo bi vrlo važno vidjeti koliko je ljudi nezadovoljno načinom na koji se vodi Rijeka, koliko ih smatra da je to bilo korektno. Ovo je vrlo mala razlika, radi se o statističkoj pogrešci", kaže Cipek.
Naglašava, međutim, da Rijeka ima veliku važnost za SDP. "Rijeka je zadnji grad u kojem SDP ima izvornog gradonačelnika, koji dolazi iz SDP-a. Gubitak Rijeke bio bi veliki poraz SDP-a", kaže Cipek.
Činjenica je da je sve više gradova u kojima je nemoguće formirati većinu, pa će građani stalno ići na izbore, a Cipek kaže da se radi o trendu koji rezultira time što dvije glavne stranke, SDP i HDZ, sve više slabe u tim lokalnim sredinama. "Osim toga javljaju se nezavisni kandidati i nove stranačke liste, tako da će proces pregovaranja biti dugotrajan i skup. I za građane i za one koji obnašaju vlast", zaključuje Cipek.