Upravo to sprema novi Zakon o pomorskom dobru. Koje su još novosti i hoće li biti rušenja postojećih građevina, provjerila je reporterka Dnevnika Nove TV Paula Klaić Saulačić, koja nam donosi, u najmanju ruku, tužnu sliku obale s krajnjeg juga.
Općina Konavle, mjesto Molunat izvrstan je primjer koji pokazuje kako je to kada priroda nagradi, a čovjek uništi. Ovo je najjužnije turističko mjesto u Hrvatskoj, ljeti je obala prepuna ležaljki, danas tek okupana valovima.
Samo na primjeru toga malog mjesta na jugu Hrvatske, mjesta Molunat, možemo vidjeti kako izgleda devastacija obale koja se događa već godinama, bez ikakve kontrole i bez ikakvih kazni.
Komunalni redari, lučka kapetanija, pa i policija, svi su upoznati s problemom betonizacije pomorskog dobra. No pomaka nema. Iz godine u godinu niču nove plaže i nova pristaništa.
Jedinice lokalne samouprave ne poštuju zakone
Na oko tri kilometra obale u mjestu Moluntu gotovo da nema mjesta, uvale koja nije betonizirana, to jest privatizirana. Od krajnjeg juga, Vruje, Zmajana, pa do Umaga, problemi su na cijeloj obali. Trend je da se sve više obale nasipa, tvrde iz Zelene Istre.
"Mi smo svjedoci da i same jedinice lokalne samouprave ne poštuju uvijek sve zakone, ne poštuju procjene utjecaja na okoliš te i same imaju tu tendenciju promovirati projekte koji nasipavaju pomorsko dobro i podilaze turističkom sektoru", kazala je Irena Burba iz Zelene Istre.
Papir sprema velike promjene, od inspekcijskih ovlasti za komunalne redare i lučke kapetanije pa do vrtoglavih kazni i rušenja postojećih građevina.
"Za nezakonitu gradnju recimo jednog mula kazna seže i do 130 tisuća eura. Ono što je napravljeno na pomorskom dobru, a nije u prostornim planovima općina i gradova, bit će uklonjeno", upozorava Josip Bilaver iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Pokret otoka: "Zadovoljni smo, ali može još i bolje"
Novi zakon donosi i to da niti jedna plaža u cijelosti ne smije biti zatvorena ili ograđena. Iz Pokreta otoka, koji je imao najviše kritika na nacrt zakona, zadovoljni su, ali kažu da može još i bolje.
"Člankom 86. definira se da u nenaseljenim turističkim područjima koncesionar može zauzeti 70 posto plaže, dok 30 posto može ostati javno. Smatramo da je maksimum koji koncesionar može zauzeti trebao biti 50 posto i tu pozivamo javnost da reagira unutar mrežnog savjetovanja", rekla je Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
Zakon o pomorskom dobru jasno kaže kako je upravljanje pomorskim dobrom odgovornost lokalnih samouprava, a ako općine to ne budu u stanju, ovlasti će ići županijama. Novi zakon jasno propisuje i kako se dohranjuju plaže, a uvode se i natječaji za koncesije. Sve to zvuči sjajno, no pogled na obalu ostavlja zrno sumnje. Jer može li jedan papir riješiti desetljeća nereda na hrvatskom pomorskom dobru, bez ljudi na terenu, teško.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.