Saljski Mardešić simbol je proizvodnje na hrvatskim otocima. Kroz ruke 70 zaposlenika na dan prođe 55 tisuća ribljih konzervi. Posla je toliko da im godinama nedostaje radne snage.
"Trenutno tražimo 20 radnika. Nudimo neto plaću od četiri tisuće kuna besplatan smještaj", rekao je Darko Bonja, voditelj prodaje.
I pored radnih mjesta, stanovnici odlaze za boljim prilikama. Dugi otok nekada je imao pet tisuća stanovnika. Danas ih u 11 naselja živi tek 1.500. U školama u Salima i Božavi ukupno je 56 učenika. Iako općina plaća udžbenike te daje porodiljne naknade i do 10 tisuća kuna, djece je sve manje i manje.
"Mislim da je u prvom redu pitanje posla, pitanje egzistencije", rekao je Gordan Dragaš, ravnatelj OŠ Petar Lorini Sali.
Neki otočani smatraju kako bi od promjene politike prema otocima profitirala i država.
"Ono što me uvijek fascinira je marljivost ljudi s Dugog otoka, koji od malo zemlje naprave pravi maslinik. I uvijek se čudim kako država ne prepoznaje bogatstvo naših otoka", rekao je Ante Mihić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Sali.
"Vlast u Zagrebu ne prepoznaje bogatstvo i mogućnosti koje otoci daju svojoj domovini", zaključio je.
S vodoopskrbom nikako na zelenu granu
Da su uvjeti života bolji, možda bi ljudi na Dugom otoku živjeli i radili. U malenim mjestima poput Dragova, čak ni s novom seoskom gusternom, s vodoopskrbom ne mogu na zelenu granu.
"Mi vodu trenutno ne pijemo. Ona će nam koristiti u ljetnom periodu, kad naše gusterne presuše", objasnio je Dragan Marčina iz Dragova.
Infrastrukturni problemi i nemar države brinu otočnog načelnika. Prošlog ljeta situacija je, kaže, bila dramatična.
"Imali smo invaziju turista. Svaki dan je na otoku bilo po 10 tisuća ljudi. Zalihe vode su nikakve i imali smo velikih problema", rekao je Zoran Morović, načelnik Općine Sali.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr