Tradicionalne slastice treba sljubiti s našim tradicionalnim desertnim vinom prošekom. 'Ono što je glavni cilj ove radionice je nekakva propaganda, promocija uopće hrvatskih autohtonih delicija, što torti, što, evo sad ne smijemo više govorit prošeka, nego dalmatinskog desertnog vina', kazala je Silvija Munda, voditeljica radionice.
Neki proizvođači su tako već izbrisali riječ prošek sa svojih etiketa. 'A mi poštujemo zakon pa smo morali promijenit ime jer su Talijani, naši susjedi, inzistirali da je to njihovo ime. Nažalost, povijest će pokazati da nije tako, nadam se da nećemo čekati deset, dvadeset godina', kazao je Lucijan Budić Leto, predstavnik vinarije iz Šibenika.
>> Mimica: Komisija pregovara o razlučivanju hrvatskog i talijanskog prošeka
No, osim prošeka u Dioklecijanovim podrumima toče se i ostale vrste vina. Autohtone sorte, poput žlahtine i dingača imaju perspektivu i izvan Hrvatske. 'Mi izvozimo u 15 zemalja, na sve kontinente, ne u prevelikim količinama, ali tudimo se povećati izvoz svake godine', kazao je Marin Lelas, predstavnik proizvođača dingača.
A zagorci su se dali u proizvodnju pjenušca. 'Malo je složenije raditi pjenušava vina, nego ova običn. Zagorje inače ima vrhunske uvijete za proizvodnju pjenušca i mi želimo iskoristiti tu priliku', kazao je Boris Vuglec, proizvođač vina.
Hrvatski novinari sigurno mogu ponuditi dobru kapljicu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook