Različite ocjene

U Saboru se svi složili da je potrebno učinkovitije štititi djecu, no ne slažu se svi s izvješćem pravobraniteljice

Slika nije dostupna
Saborski klubovi suglasili su se u četvrtak s pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević da nam je potrebna učinkovitija zaštita djece, no njenom Izvješću o radu u 2019., predstavljenom u Hrvatskom saboru, dali su različitu ocjenu.

Pravobraniteljica za djecu je nedovoljno radila ono što je trebala, petljala se u ono što nije trebala, ocijenio je Nino Raspudić i najavio da Most neće podržati Izvješće.

Smatra kako postoji raskorak između onoga što se dobilo Izvješćem, "opis stanja uz puno statističkih podataka" s veličinom Ureda od 22 zaposlenika i proračunom od 5, 6 milijuna kuna. Drži da Uredu nedostaje stručnjak za digitalno okružje u kojem se odvija velik dio života naše djece.

"Hoćemo li zabraniti Marulića i Bacha"

Raspudić se osvrnuo na pravobraniteljičinu izjavu kako je neprihvatljivo da se vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan vjeronauka, pitajući hoćemo li slijedom toga, zabraniti oca hrvatske književnosti Marka Marulića, jer je njegova Judita biblijski motiv; što ćemo s Bachovom misom, šibenskom katedralom, smije li se djetetu koje ne ide na vjeronauk to pokazati?

I Domovinski pokret najavljuje da Izvješće pravobranitečljice za djecu za 2019, neće dobiti njegovu podršku.

Suverenist Hrvoje Zekanković (HS) pravobraniteljici Pirnat Dragičević predbacuje da u Izvješću nema ni riječi o glavnom problemu države – demografskoj katastrofi. Prozvao ju je i da se "pravi da ne vidi" nelogičnosti u slučaju udomljavanja djece homoseksualnog para.

Gdje su nam kriteriji, može li sutra čovjek i magarac udomiti dijete, zašto dvoje kolega zastupnika, neovisno o seksualnom određenju ne bi udomilo dijete ili ekipa koja subotom pije piće na zidiću, pitao je Zekanović.

Djeca u domovima žele da ih "usvoji žirafa"

Rada Borić (ZLK) uzvratila je Zekanoviću kako su djeca koja su živjela u domovima, izrazila želju da ih "usvoji žirafa", umjesto da ostanu u domu. Borić tvrdi kako nema istraživanja koje bi pokazalo da djeca odgojena kod istospolnih parova pokazuju druge sklonosti.

Marijana Puljak (Pametno) kaže da se u slučaju koji spominje Zekanović, iz vida izgubilo najvažnije, a to su djeca kojima treba ljubav. Smatra kako je puno problema u sustavu udomiteljstva, pa bi svima koji to žele, trebalo omogućiti da postanu udomitelji, neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji.

Pravobraniteljičin rad dobio je pohvale drugih klubova, a Dragana Jeckov (SDSS) njeno Izvješće vidi kao koristan alat za one koji se brinu za prava djece.

Brojka od 1741 nove prijave govori o veličini problema i kako ne možemo biti zadovoljni stanjem dječjih prava, svi imamo obvezu zabrinuti se, jer ovo je prvoklasno domoljubno pitanje, tiče se naše djece i njihove budućnosti, kaže Jeckov i ističe kako pravobraniteljica za djecu mora ostati samostalna institucija.

Natalija Martinčević (Reformisti) izražava bojazan da bi situacija, koja lani nije bila nimalo ohrabrujuća, ove godine mogla biti još lošija, s obzirom na štrajk, koronu, potres u Zagrebu. Pokazat će se da nismo uspostavili dovoljno dobar sustav da bi zaštitili djecu, prognozirala je, poručujući da posebno zabrinjava problem neučinkovitosti institucija, konkretno pravosuđa.

Pročitajte i ovo U Hrvatskom saboru Obilježena 30. Konvencija UN-a o pravima djeteta

Pročitajte i ovo produbio se sukob Sindikati bijesni: "Nije nam htjela reći u lice da smo gadovi"; dječja pravobraniteljica: "Danas je veliki dan za moj ured"

SDP-ova Andreja Marić (SDP) upozorava na nedopustivo slabu prihvaćenost pravobraniteljičinih prijedloga, od 132 samo je 12 prihvaćeno, 96 nije; Zašto? - upitala je.

Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) upozorio je na nezavidan standard života romske djece. Pozvao je da im se osigura veća dostupnost predškolskog odgoja, kako ih se u školi, zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, ne bi izdvajalo u posebne razrede. Naveo je i kako je bilo slučajeva da su prosvjetni djelatnici romsku djecu nazivali Ciganima, a neke i fizički kažnjavali.