Čovjek se vremenom i klimom bavio još od ranih civilizacija, obzirom da mu je o vremenskim prilikama i neprilikama ovisila egzistencija: počevši od skloništa i topline, do usjeva i hrane, dakle nekih osnovnih potreba za preživljavanje.
One su i danas usko vezane uz prirodu, njezine cikluse i njezino obilje. Generacije se mijenjaju, tehnologija napreduje, a čovjekove potrebe i dalje u mnogočemu ovise o dobroćudnosti prirode, premda to danas mnogi iz svojih toplih domova možda i ne primjete. Onog trenutka kad stvorite sigurniji svijet, ljudi se fokusiraju na nešto drugo, i zaborave da taj naš svijet i dalje treba našu pažnju kako bi ostao siguran, ali i postao sigurniji.
Stvaranje snažnije otpornosti na ekstremne vremenske pojave, poput oluja, poplava i suša naš je civilizacijski doseg, a kontinuirano se razvijaju i unaprijeđuju i sustavi ranog upozorenja na ekstreme, zbog čega danas živimo sigurnije nego ikad.
Međutim, čovjek je dio ove Zemlje i njezina klimatskog sustava, pa je tako i utjecaj čovjeka na sustav neminovan, što pokazuju mnoge znanstvene studije. Klima nam se mijenja i mi se moramo mijenjati kako bismo se prilagodili novim uvjetima, i kako bismo kao civilizacija napredovali. Stoga upravo na klimu, zaštitu zraka i voda često skrećemo pozornost.
Put razvoja znanja o vremenu
Svako razdoblje u povijesti je donijelo napredak. Meteorologija je jedna od onih znanosti koja je uvijek profitirala od novih tehnologija, upravo zbog svoje važnosti za ljudski život. Tako su se već prva superračunala koristila u znanstvene svrhe, između ostalog i za izradu vremenskih prognoza.
Obzirom da cijeli svijet dijeli jednu Zemlju, s jednom atmosferom i jednim oceanom, međunarodna suradnja izrazito je bitna. Danas ključne parametre u atmosferi, na kopnu i na površini oceana svakodnevno mjeri više od 30 meteoroloških i 200 istraživačkih satelita, na tisuće meteoroloških postaja, 7000 brodova, više od 1100 plutača, stotine meteoroloških radara i 3000 posebno opremljenih komercijalnih zrakoplova.
Ta su opažanja na raspolaganje svim zemljama svijeta u okviru Informacijskog sustava Svjetske meteorološke organizacije. Između ostalog, služe i kao ulazni podaci za mnoge numeričke atmosferke modele uz pomoć kojih mi meteorolozi, uz svoje obrazovanje, znanje i iskustvo analiziramo vrijeme i izrađujemo vremenske prognoze na dobrobit društva i svih građana. Naše vrijeme, klima i vodeni ciklus ne poznaju nacionalne ili političke granice pa je za očuvanje prirode neophodno zajedništvo svih stanovnika Zemlje.
Vremensku prognozu možete pratiti svaki dan na Novoj TV, koju osim Darija Brzoje donose još i Ivan Čačić te Nikola Vikić-Topić.