Vrebaju u svakom kutku

Dalmacija na udaru opasnih gusjenica: ''Ovo je katastrofa! Napravljena je velika pogreška''

Topla zima donijela je invaziju ružnih čekinjavih, vrlo opasnih gusjenica koje vrebaju u svakom kutku Dalmacije. Stručnjaci kažu da se radi o pojavi katastrofalnih razmjera, s čijim je suzbijanjem trebalo početi još u rujnu.

Pazite se i dobro otvorite oči, te izbjegavajte ikakav kontakt s njima. Zagora upravo doživljava udar, ima ih i u naseljima na obali, u gradskim parkovima, na Marjanu.

No najviše je borovih prelaca u krošnjama goleme šume na Vidovoj gori na otoku Braču. U bijelim patuljastim gnijezdima migolji se na tisuće, desetine tisuća, možda i na desetine milijuna gusjenica, piše Slobodna Dalmacija.

''Ove godine imamo invaziju. Svake je godine tih gusjenica puno i sve su veće, ali ove ih je more. One dolaze u sezonama kada imamo ovakve zime nikakve, blage'', kažu na Braču. 

Otočani se žale da ih ima nevjerojatno puno, da su se spustile do mora, pa migolje i pužu u kolonama. Ako ih zgaziš ostanu na potplatima, pa ih uneseš u kuću. Tako ih lako možeš prenijeti na lice, na usta ili oči.

Pročitajte i ovo STIGLA IZ AMERIKE Zbog ove biljke milijuni ljudi imaju teške probleme. Švicarski znanstvenici sada tvrde da su otkrili "lijek"

Borovom prelcu pogoduje toplo vrijeme, izostanak kiše i jakih bura. Nekad su se uništavali kemijom iz zraka, šume su se zaprašivale, ali danas je to zabranjeno.

''Na šibenskoj zaobilaznici ima jedna predivna borova šuma. Tu sam nedavno na jednom stablu izbrojao 50 gnijezda. Ima ih po cijeloj obali, ali ovo što vidim na Braču je katastrofa. Očito se nisu bavili mehaničkim uklanjanjem. Postoje načini borbe, feromonske lovke i jača aktivnost lokalnih zajednica koje na svom terenu moraju povesti uklanjanje. I s njim krenuti u rujnu, listopadu. Da su to napravili ne bi nas dočekala ovakva napast'', objašnjava  Gordan Tahirbegović, voditelj Odjela održavanja gradskog zelenila u splitskoj ustanovi Parkovi i nasadi, za Slobodnu Dalmaciju.

Problem s borovim prelcem je što je opasan, može izazvati alergijske reakcije koje mogu završiti i kobno. 

''Sada je kasno, sada možemo samo razmatrati njihovu rasprostranjenost. Jer ne zaboravite, na jednom stablu možemo imati na tisuće gusjenica'', zaključio je Tahirbegović.