Nakon višesatne rasprave o broju isplatnih redova ročište je odgođeno na ‘neodređeno vrijeme’. DAB je prijavio tražbinu od gotovo 470 milijuna kuna, koju je isplatio za odštetu građana za iznose manje od 400.000 kuna, a vjerovnici štediše u raspravi su isticali da su to sredstva Credo banke i kako taj novac pripada njima, a ne DAB-u.
‘To je naš, to jest novac štediša, a ne državni novac’, ‘ DAB je isplatio novac Credo banke koje je ona imala na svom računu’ navodili su vjerovnici štediše. Reagirao je ravnatelj sektora pravnih poslova u DAB-u Ivan Pažin tvrdeći kako je tih gotovo 470 milijuna kuna novac DAB-a, isplaćen iz sredstava agencije.
Dvojica opunomoćenika vjerovnika - odvjetnici Tomislav Krka i Tihomir Luetić u svojim su raspravama zamjerili što je stečajni vjerovnik DAB uvršten u treći viši isplatni red jer po Stečajnom zakonu postoje samo dva viša isplatna reda, a nijedan zakon ne govori o trećem višem isplatnom redu. Zakon o kreditnim institucijama nabraja stečajne vjerovnike drugog višeg isplatnog reda a nigdje ne govori o trećem višem isplatnom redu. Po odvjetnicima i u ovom slučaju bi trebala biti samo dva viša isplatna reda, a ne sedam koliko je utvrdila stečajna upraviteljica.
>> Štediše Credo banke: Moramo djelovati zajedno!
Stečajni sudac Jozo Ćaleta reagirao je navodeći kako se u zakonu spominju ‘viši isplatni redovi’, dakle - u množini, što znači da ih može biti više od dva, pa i sedam, koliko ih je bila utvrdila stečajna upraviteljica. Nakon toga, dogovorili su se da se za nastavak ispitnog ročišta, najavljenog ‘za neodređeno vrijeme’, pribavi pravno tumačenje o tome postoje li više od dva ‘viša isplatna reda’.
U vezi s odgodom danas započetog ispitnog ročišta, stečajna upraviteljica Čenić rekla je da za današnje ročište nije uspjela ispitati gospodarski položaj stečajnog dužnika - Credo banke i istražiti uzroke stečaja. Stečajna upraviteljica također je rekla kako je u tijeku i revizija imovine Credo banke. ‘Trenutačno na računu stečajnog dužnika ima oko 160 milijuna kuna, od čega su 123 milijuna oročena u tri različite banke: Croatia banci d.d., Poštanskoj banci d.d. i Jadranskoj banci d.d. Šibenik’, dodala je stečajna upraviteljica Čenić.
U stečajnom postupku Credo banke registrirano je 646 vjerovnika koji potražuju gotovo milijardu i 350 miljuna kuna. ‘Za današnje ročište od ukupnih tražbina priznala sam gotovo milijardu i 279 milijuna kuna, a osporila sam tražbine oko 71 milijun kuna, ali to se može promijeniti u nastavku postupka’, rekla je Čenić.
Na današnjem ročištu prihvaćena je tražbina za ‘prvi viši isplatni red’ koji se odnosi na 128 bivših radnika Credo banke i za drugi viši isplatni red koji se odnosi na Hrvatsku narodnu banku (HNB). ‘Bivšim radnicima Credo banke priznaje se tražbina oko devet milijuna i 562 tisuće kuna, a HNB-u priznata je tražbina oko devet tisuća 118 kuna’, rekla je Čenić.
Na današnjem ročištu, na kojem su se čula i mišljenja da treba ubrzati stečajni postupak nad Credo bankom kako bi se stekla prilika za njezinu prodaju drugoj banci, osnovan je i sedmeročlani odbor vjerovnika. Za danas je bilo najavljeno i izvještajno ročište, ali i ono je odgođeno na ‘neodređeno vrijeme’ pošto je odgođeno ispitno ročište. (Hina)