Usprkos glasnom otporu mnogih, 2009. širom svijeta preporučalo se cijepljenje po svaku cijenu. Pogotovo onima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama. Takvoj kampanji priklonila se i Đurđica Ratkajec. Zaposlena u administraciji osječke bolnice smatrala je pametnim zaštiti se od moguće zaraze.
'Nakon par dana već nakon cijepljenja osjećala sam trnjenje u lijevoj nozi, sumnjali su da je lumboishijalgija, međutim to je bilo tako progresivno da već nakon par dana nisam uopće mogla stati na tu nogu', prisjeća se Đurđica prvih tjedana nakon što je primila cjepivo protiv tzv. pandemijske gripe.
Uslijedili su i epileptični napadaji. Bilo joj je sve gore. U godinu dana je prikovana uz krevet.
'U Osječkoj bolnici imunolog je postavio sumnju da se radi o reakciji na cjepivo influence', kaže Đurđica kako joj je tada prvi put sinulo o čemu se radi.
>> Otpušteni jer se nisu željeli cijepiti protiv gripe!
Ipak, radilo se samo o sumnji. Nakon što joj nije bilo bolje iz Osijeka je otišla u Zagreb. HZZO nije snosio troškove. Liječenje u Zagrebu računalo se kao traženje drugog mišljenja. Nitko joj nije želio službeno potvrditi da se radi o posljedici cijepljenja.
'Onaj tko ne priznaje vjerovatno zna zašto ne priznaje, mislim znamo što sve te farmacutske kuće, kakav utjecaj imaju. O tom cjepivu Novartisu tek sam kasnije saznala, sad se dosta toga saznaje. Ne znam zašto se to cjepivo uopće uvelo ako se proizvođač ogradio od svih posljedica', čudi se Đurđica ne shvaćajući nemaran odnos države u ovom slučaju.
Novinarka Nataša Škaričić prva je pisala o Đurđičićinom slučaju i sličnima, ponukana upravo otkrićem kakav je to ugovor sklopio Imunološki zavod iz Zagreba s proizvođačem cjepiva Novartisom.
'U tom ugovoru se proizvođač tvrtka Novartis odrekao odgovornosti, pravne odgovornosti u slučaju nuspojava i neučinkovitosti tog cjepiva. Država Hrvatska je to, ne samo prihvatila, nego o sadržaju tog ugovora nije obavjestila javnost', komentira Škaričić držeći takav potez skandaloznim.
Priču o tome kako su stvoreni uvjeti za takvo sklapanje posla, objavilo je i Provjereno još 2009. Objavom pandemije svinjske gripe farmaceutima je odobrena masovna proizvodnja cjepiva pod posebnim poslovnim uvjetima.
Dramatičnom objavom pandemije gripe Svjetska zdravstvena organizacija obvezala je 194 zemlje svijeta s kojima je imala ugovor da aktiviraju mjere zaštite protiv pandemije, tj. počnu kupovati cjepiva.
Američka federalna agrencija za lijekove (FDA), odobrila je ubrzanu proizvodnju cjepiva od strane 4 proizvođača.
Jedan od ta 4 bila je i tvrtka Novartis. Upravo njihova cjepiva protiv gripe proteklih tjedana povučena su iz uporabe u Italiji, Njemačkoj, Švicarskoj a preventivno i u Kanadi. I Hrvatska je tada bila među zemljama koje su kupile. U tim, kako je proglašeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije, hitnim uvjetima, ugovori sa farmaceutima su sklapani u njihovu korist. Zbog proglašene hitnosti sve se odvijalo brzo, a u javnost su informacije izlazile na kapaljku.
'Ako vi ili vaše dijete budete imali posljedica od cijepljenja protiv svinjske gripe, prepušteni ste sami sebi, jer je kongres zaštitio proizvođače cjepiva od pravnih tužbi u slučaju da ljudi budu oštećeni', upozoravala je Barbara Lou Fisher, predsjednica Nacionalnog centra za informiranje o cijepljenju, jedne od rijetkih nevladinih udruga koje su uopće govorile Amerikancima što se događa.
Zašto, najbolje je na svojoj koži osjetila Đurđica. Naime, njezina dijagnoza jest podvrsta tzv. Guillain Barreovog sindroma. Vrlo rijetke bolesti koja se veze uz posljedice cijepljenja, tvrdi imunolog Srećko Sladoljev. No, Đurđica nikako ne uspijeva izboriti pravo na odštetu. Sladoljev tvrdi, u Hrvatskoj je već sada puno više slučajeva oboljelih nego što se službeno priznaje.
'Znači na 8 tisuća imate već 8 prijavljenih slučajeva pojavnosti Guillain Barreova sindroma, a trebalo bi ih biti 5 na čitavu Hrvatsku', naglašava Sladoljev objašnjavajući kako mu s eljudi i danas javljaju sa simptomima poput Đurđičinih..
Iz državne agencije za lijekove pak, govore sasvim nešto drugo. Tijekom 2012. kažu zaprimili su tek tri prijave, te za dvije saznali iz medija.
'Očito se ne bave na ispravan način ako to saznaju iz novina. Znači zakonski je to vrlo dobro uređeno i jasno. Liječnik mora prijaviti nuspojavu, čak i ako se ne slaže s pacijentom da je to nuspojava, ali ako pacijent tako misli onda on to mora i prijaviti, a ne odmahnut rukom', vrlo je jasan Sladoljev.
Iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, na naš upit o cjepivima, odgovorili su kako su u razdoblju od 2008. do 2011. godine zaprimili sveukupno 1565 prijava nuspojava na sva cjepiva dostupna na našem tržištu.
Nakon što je od dvoje liječnika dobila potvrdu o sumnji da se radi o posljedici cjepiva Đurđica je pisala Imunološkom zavodu i Zavodu za javno zdravstvo želeći ih izvjestiti o svom slučaju.
'Evo, dobila sam odgovor da se ne može niti potvrditi niti opovrgnuti da je od cjepiva', razočarano Đurđica komentira odgovore nadležnih.
Ona je jedan od dva slučaja za koji su u HALMED-u doznali iz medija. Pa su oni zvali nju, obećavši joj istragu.
Naime, zaključak HALMED-ove istrage jest da korist od cjepiva daleko premašuje moguću štetu, te se u većini bolesničkih pritužbi odbacuje povezanost simptoma sa cijepivima.
'Mi imamo sustav praćenja tih nuspojava, postoje zakoni, insitucije, međutim ono što je veliki nedostatak i problem svugdje u svijetu, liječnici koji su prečesto u sukobu interesa na način da surađuju s farmaceutskom industrijom. Oni prečesto ne obavljaju svoju dužnost da savjesno prijavljuju nuspojave lijekova i cjepiva na način koji to propisuje zakon', kaže Nataša Škaričić.
Pripišemo li tome činjenicu da je cijela histerija oko panedmijske gripe 2009. osuđena od Vijeća Europe kao najveći skandal u medicinskoj povijesti, nije čudo da građani gube povjerenje u zdravstveni sustav općenito.
I dok formalna medicinska zajednica sve glasnije kontroverze oko cjepljenja pripisuje histeriji i dezinformacijama, doktor Sladoljev smatra kako nije stvar u cjepivima. Nitko ne želi reći da su ona nepotrebna te da se stanovništvo treba prestati cijepiti. Problem je tehničke prirode, tvrdi, većina nuspojava nastaje zbog načina na koji se cjepivo unosi u organizam.
'Dobre stvari u medicini su započinjale kao hereze, a medicina se često branila dogmama, cjepivo u špricama su jedna dogma i mora se riješiti, kaže imunolog, pojašnjavajući stanje.
Vratimo li se na enormne zarade koje se vrte u farmaceutskoj industriji, nije teško zaključiti da prigovorima protiv postojećih cijepiva i uvođenju novih načina primjene postoje veliki otpori. Novartis je, primjerice, u trećem tromjesečju ove godine zabilježio neto profit od 2,48 milijardi dolara i promet od 13,81 milijardu dolara. Proizvodnja potpuno novog načina primjene cjepiva ili temeljito ukazivanje na eventualne nuspojave, zasigurno bi ozbiljno umanjili takav godišnji profit.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.