Svjedočio Škegro

'Čermak je u Knin poslan radi normalizacije stanja'

Slika nije dostupna
Nekadašnji ministar financija Borislav Škegro svjedočio je utorak u korist obrane optuženoga generala Ivana Čermaka sudu za ratne zločine u Haagu o tome da je Čermak u Knin poslan nakon Oluje radi normalizacije stanja u tom gradu.

Po Škegrinu svjedočenju tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman smatrao je da treba naći jednu osobu koju će poslati u Knin da integrira i oživi gospodarstvo. Nekoga, rekao je Škegro, ‘tko ima iskustvo, tko će ostvariti komunikaciju s UN-om i međunarodnom zajednicom, nekoga tko poznaje vojnu logistiku, tko govori neki strani jezik, neku multidimenzionalnu osobu’. ‘Čermak ima netipičan stil za jednoga generala i uspostavit će odnose s UN-om i međunarodnom zajednicom’, opisao je Škegro način na koji se tada razmišljalo, ‘i tako je Čermak imenovan zapovjednikom zbornoga mjesta Knina’.

‘Ja sam se složio da je to vrlo dobar izbor. Držim da je Tuđman njime želio poslati poruku da smo htjeli da Srbi ostanu i da potičemo obnovu’, rekao je i objasnio da je ‘normalizacija obuhvaćala i povratak osoba raseljenih, prognanih 1991. i onih koji su domove napustili 1995. Radilo se o svima, mandat je bio da se pomogne svima, bez obzira na nacionalnu pripadnost’. Svjedok obrane generala Čermaka, uz Antu Gotovinu i Mladena Markača jednoga od trojice hrvatskih generala optuženih u Haagu za ratne zločine u Oluji, govorio je o tome da je ‘zadaća vlade bila uspostaviti red i mir na oslobođenom području’. Po njegovim riječima, ‘nakon razdoblja u kojem je Hrvatska bila četiri godine okupirana i vlasti nisu pod nadzorom imale taj teritorij, nijedna vlada ne može biti savršeno ustrojena’.

>> 'Da je postojao plan za protjerivanje Srba znao bi za njega’

Škergro kaže da je jednom, prilikom posjeta Korenici, vidio ubijenu stoku i pitao se, zajedno s tadašnjim premijerom Nikicom Valentićem tko može činiti takve stvari. Vlada je reagirala, kaže. ‘MUP je poslao dodatne snage kako bi se osiguralo da se počinitelje kaznenih djela uhiti’, rekao je. ‘Donesena je formalna odluka vlade na temelju koje ministar (unutrašnjih poslova Ivan) Jarnjak od 6. kolovoza 1995. eksplicitno preuzima odgovornost za cijeli teritorij’. Svjedok tvrdi da optuženi ‘Čermak nije mogao biti dio udruženog zločinačkog pothvata jer pothvata nije ni bilo’. Vlada u kojoj je on bio zamjenik premijera nije sudjelovala ni u kakvu takvom planu. Da je plan postojao, on smatra da bi o njemu bio obaviješten. Zato kaže da je ‘siguran da su ta djela nastala zbog osobne osvete’.

U pitanje doveden Škegrin kredibilitet

Škegro smatra da je vlada činila dovoljno napora da bi omogućila da policija kontrolira oslobođeno područje, a na pitanje je li bilo prešutnog dogovora ili toleriranja zločina kaže ‘izričito ne’. U unakrsnom ispitivanju tužitelj je doveo u pitanje Škegrin kredibilitet na temelju dijelova transkripata sa sastanaka s Franjom Tuđmanom u kojima je Škegro navodno izjavio da je već lagao i da je za Hrvatsku ‘spreman lagati i Papi’, što je Škegro opovrgnuo jer je, kako je rekao, riječ o retoričkoj figuri te da je sve izvučeno iz konteksta. Također, tužitelj je govorio i o slučaju u kojem je Škegro završio na sudu, jer je navodno pištoljem prijetio novinarki Novoga lista Editi Vlahović zbog njezina teksta s kojim se nije slagao. Škegro je rekao da su sve to laži i da je ‘pravomoćno oslobođen, a listovi (koji su o tome pisali) osuđeni su da plate demantij i novčanu kaznu’.

Tijekom svjedočenja postavilo se pitanje kad je Škegro saznao za zločine u selima Varivodama i Gruborima te je li se o tim zločinima, u kojima su nakon Oluje pobijeni srpski starci, raspravljalo na sastanku vlade. Škegro je tvrdio da je čuo za zločin u Gruborima koji dan pošto se dogodio. U vezi s Varivodama, svjedok nije mogao u sjećanje prizvati te događaje, jer su mu, rekao je, ta dva sela u sjećanju povezana, kao što su povezani ‘Vukovar i Škabrnja ili Srebrenica i Omarska’.

Odvjetnik generala Gotovine Gregory Kehoe pokazao je Škegri zapisnik sa zatvorene sjednice vlade iz listopada 1995. u kojem stoji da je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Jarnjak izvijestio vladu o ubojstvu devetero civila srba u Varivodama kraj Knina. U zapisniku stoji da su sve osobe starije dobi i da su ubijene iz vatrenog oružja, a Jarnjak je obavijestio vladu o mjerama koje je MUP poduzeo da bi se što brže otkrili počinitelji tog zločina. Vlada je zadužila MUP da je izvještava o poduzetim mjerama. (Hina)