Vozačima koji zapravo ne vide, a ipak voze, znakovi i sama cesta izgledaju mutno. Jedan od takvih vozača je Mate Antičević, no on za upravljač rijetko sjeda bez leća. 'Na daljinu je to, ne vidi se jednostavno ništa, mutno je previše da se išta primijeti, ne možeš znati je li auto ubrzava ili usporava', kaže Mate.
>> Simulacija prometne nesreće u Dubrovniku
Gradska vožnja najteže mu pada. 'Ne mogu procijeniti na kojoj je udaljenosti pješak, hoće li krenuti na pješački ili ne', dodaje Mate.
Čak 120.000 vozača ima dioptriju ispod zakonskog minimuma, što znači da s takvim vidom uopće ne bi smjeli sjesti za upravljač. 'Loša oštrina vida uzrokuje puno slabije vrijeme reakcije, pogotovo noću kada je ta oštrina još gora, što znači da mi puno kasnije možemo reagirati, puno kasnije zakočiti', pojašnjava Davor Mihaljević, direktor prodaje Essilora.
Vozači kasnije koče i pri noćnoj vožnji, posebno opasnoj za one lošeg vida. '70 posto ljudi ne vidi dobro po noći, u odnosu na dan po noći neusporedivo lošiji vid imaju', dodaje Davor Mihaljević.
Za liječnike, četrdeseta godina života iznimno je važna za vid. 'Četrdeseta godina, ja bih je nazvao kriza srednjih godina vida. Pojavljuje se velik broj vozača koji postaju dalekovidni, ali oni nisu pokriveni nikakvim liječničkim pregledom', kaže dr.sc. Igor Petriček, specijalist oftalmolog.
Svoj vid vrlo jednostavno možete provjeriti, bez odlaska liječniku. 'Ako ne vidite pročitati tablicu vozila malo dalje od duljine vozila, vi u načelu ne biste smjeli voziti', kaže Petriček.
Razlog za to je da time ugrožavate svoj, ali i živote drugih u prometu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook