Da je tranzicija s plina na obnovljive izvore energije moguća do 2035., uz povrat troškova do 2037., tvrdi se u Studiji deplinofikacije Hrvatske, koju je 2023. izdala Zelena akcija, a njezini autori su znanstvenici s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu - Neven Duić, voditelj Studije, te Luka Herc i Ana Kodba, sa suradnicima iz Udruge za održivi razvoj energetskih sustava.
S obzirom na to da ta studija nije ulazila u socioekonomski kontekst priuštivosti i mogućnosti financiranja, važno je znati da je nedavno dovršena te javnosti predstavljena i Socijalna analiza Studija deplinofikacije RH do 2035., čija je autorica Ana-Maria Boromisa iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Deplinofikacija smanjuje ovisnost o uvozu energije i ranjivost na promjene cijena. Međutim, važno je imati umu da je nužna ciljana financijska pomoć za prelazak na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti, koja uzima u obzir regionalne razlike i razlike između sela i grada te financijske kapacitete kućanstava.
Takva ciljana potpora osigurava pristup osnovnim energetskim uslugama, a potreban iznos u razdoblju do 2035. procijenjena je na 3,2 do 3,4 milijarde eura, navodi autorica, koja ističe i da prelazak na obnovljive izvore energije može donijeti ekonomske koristi: ''Kao nova kvalitetna radna mjesta, sigurnost opskrbe energije, niže cijene, povećanje konkurentnosti i društvene koristi poput angažmana zajednice i smanjenja rizika od siromaštva. Da bi se takve koristi ostvarile, potrebno je upravljanje promjenom i snažna međusektorska suradnja za provedbu najavljenih reformi.''
Prilika za Panonsku Hrvatsku
Jedan od zaključaka Socijalne analize jest da se mjerama treba obuhvatiti osobe i kućanstva koja trenutno nisu u riziku od siromaštva, ali bi zbog gubitka posla i starije životne dobi mogli postati ugroženi. Procijenjeno je da bi do 15.000 radnika i radnica u plinskom sektoru moglo biti suočeno s gubitkom posla zbog deplinofikacije.
Potrebna sredstva za provedbu plana pravedne tranzicije za zaposlene u plinskom sektoru, što obuhvaća naknade i vaučere za obrazovanje, procijenjena su na 61,5 milijuna eura. ''S druge strane, deplinofikacija bi mogla, u konzervativnoj procjeni, dovesti do stvaranja 10.000 radnih mjesta godišnje, a posebno je značajan potencijal za stvaranje lokalnih radnih mjesta i smanjivanje siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj koja je najugroženija'', naglasila je Boromisa.
"Namjera nije nikome ništa uzeti"
Premda Studija deplinofikacije donosi smjernice za izradu nacionalnih i lokalnih strategija i politika. Mileta je naglasila kako resorno ministarstvo i Vlada dosad nisu pokazali interes. "Umjesto na obnovljive izvore, Vlada je i dalje fokusirana na izgradnju nove plinske infrastrukture i širenje postojeće, poput krčkog LNG terminala", kazala je te napomenula da i EU ide u smjeru smanjenja potražnje za plinom.
Boromisa napominje i da postoji manjak sustavne koordinacije između različitih tijela na nacionalnoj razini, posebno resora energetike i socijalnih politika. ''Proces je manjkav, institucije nemaju kapaciteta, a vjerojatno su podložni i utjecaju lobija'', upozorila je na predstavljanju Studije, kao i da nacionalni propisi ne omogućuju adekvatno funkcioniranje zajednica poput energetskih zajednica građana.
No, lokalne zajednice ipak mogu napraviti dosta, a jedan od najboljih primjera je Krk: ''Užasno je važna ne samo izgradnja kapaciteta i vještina radnika, nego i da uspijemo osnažiti zajednice da npr. zajednički ulažu u svoju zgradu, u unapređenje svog kvarta.“
''Namjera tzv. zelene tranzicije, i time naša, nije nikome ništa uzeti, naprotiv, želimo da se omogući bolji život ljudima. Želimo da se sustav transformira tako da bude bolje svima, da se redistribuira bogatstvo i da u nadolazećim desetljećima imamo nastanjiv planet. Ugroza klimatskih promjena neće nestati, a nedjelovanjem će postati samo gore. Mi možemo i moramo bolje'', ističe Marija Mileta iz Zelene akcije.
Vladin fokus je negdje drugdje
Sve ovo posebno je važno s obzirom na to da pitanja energetske neovisnosti, održivosti i dostupnosti energenata trebaju biti među ključnim prioritetima svake države. No, iako Studija deplinofikacije donosi smjernice za izradu nacionalnih i lokalnih strategija i politika, resorno ministarstvo i Vlada ne pokazuju interes, upozoravaju iz Zelene akcije. Umjesto na obnovljive izvore, Vlada je i dalje fokusirana na izgradnju nove plinske infrastrukture i širenje postojeće, poput krčkog LNG terminala.
Investicija u LNG terminal osigurava diversifikaciju izvora energije i čini Hrvatsku snažnim regionalnim čvorištem, naglasio je upravo ovih dana ministar gospodarstva Ante Šušnjar na konferenciji Energetika 2025. - Vizija energetske budućnosti Hrvatske. No, dodao je da se mora provesti energetska tranzicija te je za iduće tri godine u planu instalacija više od 2500 megavata iz obnovljivih izvora energije, što uključuje energiju sunca, vjetra, a posebno geotermalne izvore.
Da Hrvatska obiluje geotermalnim potencijalom, osobito u panonskoj regiji, po čemu je posebna u Europi, ističe predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, a Šušnjar je spomenuo i nuklearnu energiju za koju smatra da se ne smije isključiti iz energetskog scenarija Hrvatske. Energetska tranzicija zahtijeva modernizaciju infrastrukture, istaknuo je ministar i dodao da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) osigurano više od pola milijarde eura za revitalizaciju i realizaciju proširenja elektroenergetskog sustava.