Na godišnjoj razini bruto inozemni dug porastao je tako za 3,6 posto ili 1,7 milijardi eura, no na mjesečnoj razini blago je pao te je bio za 0,05 posto odnosno za 25,4 milijuna eura manji nego krajem studenoga lani.
Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini u apsolutnom iznrazu rezultat je rasta duga svih domaćih sektora (opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija, kod izravnih ulaganja), osim ostalih domaćih sektora, čije je stanje bruto inozemnog duga smanjeno za 218 milijuna eura u odnosu na kraj 2021.
Unatoč rastu bruto inozemnog duga u apsolutnom iznosu, snažan rast BDP-a tijekom 2022., po stopi od 6,3 posto, rezultirao je poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti, koji je na kraju prosinca 2022. iznosio 73,5 posto BDP-a. To je za 4,5-postotnih bodova niže nego krajem 2021., kada je bruto inozemni dug dosezao 78 posto BDP-a.