Ekskluzivni intervju

Britanski veleposlanik o ulasku Hrvatske u EU: 'Kraj procesa nije 1. srpnja'

Slika nije dostupna
Hrvatski pristupni ugovor dosad je ratificiralo 20 članica Europske unije. Proces je pri kraju i u Velikoj Britaniji - zemlji za koju se procjenjivalo da će u tom procesu proizvest najviše problema.

Suprotno očekivanjima i nedavnim povišenim tonovima nekih tamošnjih parlamentaraca - hrvatski pristupni ugovor kroz donji dom parlamenta prošao je glatko. Čeka se još treće čitanje u domu lordova i kraljičin potpis.

Da je politika premijera Camerona ponešto drugačija od Blairove, postalo je jasno na proslavi dijamantnog jubileja vladavine Elizabete Druge koja je u govoru o vanjskopolitičkim smjernicama njezine vlade spomenula i Hrvatsku.

Kraljica Elizabeta u svibnju je najavila ratifikaciju ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, a taj je proces pri kraju. Britanski veleposlanik u Hrvatskoj, David Slinn, rekao je da bi trebao biti okončan početkom proljeća sljedeće godine.

>> Do kraja godine natječaj za predstudiju o povezivanju hrvatskog juga

'Jedna od stvari koje su nam važne je ne samo pomoći Hrvatskoj da uđe u Europsku uniju, već da bude uspješna članica od početka. Kraj procesa nije 1.srpnja. Tada počinje težak posao, tada Hrvatska mora biti prava članica, a to uključuje mnogo rada', kazao je.

Hrvatsku čekaju strukturne reforme, potrebno je raditi na poboljšanju ulagačke klime. Veleposlanik kaže da se sve više tvrtki zanima za Hrvatsku. To treba pretvoriti u konkretnu suradnju. Pojasnio je i riječi britanskog ministra za Europu Lidingtona o monitoringu i nakon 1. srpnja sljedeće godine. 'Naravno bit će monitoringa nakon učlanjenja. On je u ugovoru, to nije tajna i nije iznenađenje. Tu je kako bi se osiguralo da se provodi, da se zaštiti jedinstveno tržište i standardi zaštite okoliša, objasnio je Slinn.

Dodao je da to nije slično onome što su imale Rumunjska i Bugarska. Britanija vjeruje da će Hrvatska ispuniti sva obećanja. Osim ključnih 10 točaka iz izvješća Europske komisije veleposlanik ističe i problem korupcije na nižim razinama, progon ratnih zločina, učinkovitost javne uprave. Rekao je i da se britanski zahtjevi za rezovima europskog proračuna ne bi trebali odraziti na Hrvatsku.

'Naš je stav veoma jasan. Da, tražimo smanjenje ukupnog proračuna uključujući i proračun za fondove, ali veoma je važno da novac ode zemljama koje ga najviše trebaju. To, očito, uključuje Hrvatsku kao novu članicu', kazao je.

Slinn je rekao da je u hrvatskom, ali i širem ekonomskom i političkom interesu nastavak širenja Europske unije na zemlje regije. Pozdravio je obećanja hrvatske vlade da će im pomoći u tom procesu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook