On je kazao kako se izvješće bavi suradnjom zemalja u regiji, Hrvatske, Srbije i BiH, ali nije želio otkriti ništa o njegovu sadržaju i ocjeni suradnje s Hrvatskom prije 6. lipnja kada će ga tužitelj usmeno iznijeti pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku i kada će biti i objavljeno.
Uoči podnošenja izvješća Brammertz je bio 4. svibnja u posjetu Zagrebu gdje je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o hrvatskoj suradnji s uredom haaškoga tužiteljstva, a susrete je iskoristio i kako bi Vladi prenio svoje stajalište o reakcijama na nedavnu presudu trojici hrvatskih generala.
>> Brammertz: 'Srbija može učiniti više'
>> Kosor s Brammertzom: Nastavljamo suradnju s Haagom
Haaški je sud 15. travnja nepravomoćno proglasio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivima za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje i osudio ih na 24, odnosno 18 godina zatvora dok je generala Ivana Čermaka oslobodio krivnje i pustio na slobodu. Jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23. - Pravosuđe i temeljna prava u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU je ocjena pune suradnje s Haaškim sudom.
Brammertz je u prosincu prošle godine u zadnjem izvješću Vijeću sigurnosti UN-a iznio uglavnom pozitivnu ocjenu o suradnji Hrvatske s njegovim uredom pozvavši Hrvatsku da 'i dalje rješava probleme i u cijelosti razjasni nestanak dokumenata" iz operacije Oluje i ocijenivši da 'ključno neriješeno pitanje ostaje naš zahtjev za važnim vojnim dokumentima povezanim s 'Olujom''.
Brammertz je tjedan dana nakon posjeta Zagrebu bio i u Beogradu gdje je izjavio, nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, kako smatra da Srbija može i mora učiniti više na pronalaženju i uhićenju haaških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića te ponovio kako tužiteljstvo pretpostavlja da se bjegunci nalaze u Srbiji. (Hina)