Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov u utorak je "potpuno neprimjerenom" nazvao reakciju Srbije nakon što je postalo jasno da neće danas otvoriti pregovore u poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi.
"Mislim da je potpuno neprimjerena reakcija Srbije na bilo što što se događa u pregovorima. Postavio bih im pitanje, kako je to Hrvatska trebala reagirati (...) jesmo li mi, možda, trebali na takav način svaki put reagirati kad bi doživjeli, ne otpor, nego sugestije što treba napraviti", zapitao se Petrov pred novinarima u Saboru.
Srbija će, nadam se, uskoro shvatiti da postoje određeni uvjeti koje treba zadovoljiti da bi mogla pristupiti EU, poručio je predsjednik Sabora.
Srbijansko izaslanstvo predvođeno premijerom Aleksandrom Vučićem u ponedjeljak je navečer napravilo strku u Bruxellesu i zbog toga što je blokirano otvaranje poglavlja 26 demonstrativno napustilo grad dan uoči međuvladine konferencije.
Iako Hrvatska nije jedina zemlja koja ima rezerve prema otvaranju navedenog poglavlja, srpski dužnosnici najoštrije kritiziraju službeni Zagreb.
"Ploču s pozdravom "Za dom spremni" trbea maknuti ako je postavljena da provocira"
Petrov je komentirao i kako bi spomen ploču u Jasenovcu s uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni" trebalo maknuti ako je postavljena s namjerom da provocira.
"Trebao bih znati kompletan način na koji je ploča postavljena. Naravno da će neki govoriti o tome da su neke udruge HOS-ove bile registrirane za vrijeme prvog predsjednika Franje Tuđmana, neke za vrijeme premijera Ivice Račana, no nije to uopće toliko bitno. Smatram da, ukoliko se provocira na takav način i ako je to stavljeno s provokacijom, da se treba maknuti, a ako nije stavljeno s provokacijom ne shvaćam zašto bi je netko tumačio kao provokaciju", rekao je Petrov.
Po njemu bi, kaže, bilo poželjno da se ta ploča makne ako je u blizini jasenovačkog logora, ali ne iz razloga što to u grbu nije dopušteno. "Ako je to nečiji grb i ako ga je netko registrirao, onda je to nešto što njih obilježava, ali da sam na njihovom mjestu, bez obzira što je to moj grb, ako on nekome smeta, ja bih ga maknuo, ne bih provocirao", dodao je.
S druge strane, Petrova smeta radikaliziranje lijeve strane koja "apsolutno sve doživljava kao provokaciju, a na kraju se događaju podjele u društvu". Smatra da treba postojati konsenzus, no ocjenjuje da je hrvatska javnost u zadnjih nekoliko godina namjerno polarizirana i radikalizirana desno i lijevo "tako da je pitanje jesmo li uopće spremni na konstruktivan način raspravljati o svemu što se dogodilo u hrvatskoj prošlosti u zadnjih 60 godina".
"Potencirat ću organiziranje sjednica vezano za Drugi svjetski rat i Domovinski rat"
Najavio je da će kao predsjednik Sabora pokušati potencirati organiziranje sjednica vezano za Drugi svjetski rat i Domovinski rat. "Smatram da je to bitno, ali na konstruktivan, pomirljiv način. Istina treba ugledati svjetlo dana neminovno, ali to je također način izmirenja, okretanja budućnosti", poručio je.
Petrov poručuje da bi kao društvo, pogotovo svi zastupnici u Saboru, trebali imati mogućnost o tome otvoreno razgovarati, "ne nabijati krivnju, nego upravo otvarajući tu temu, završavajući je, okrenuti se budućnosti".
Upitan vjeruje li da se hrvatski političari mogu dogovoriti o hrvatskoj prošlosti, odgovorio je da nije pitanje mogu li, nego trebaju li. "To trebaju radi hrvatskog društva i budućnosti", ustvrdio je Petrov.
"Nema ništa spornog u činjenici da koristim subvenciju za gradnju kuće"
Rekao je kako nema ništa spornog u činjenici da nakon deset godina podstanarstva gradi kuću u Metkoviću, te da koristi subvenciju Agencije za pravni promet nekretninama (APN).
Nakon što sam 10 godina bio podstanar i liječnik, dakle ne samo političar, smatram da imam pravo izgraditi kuću za svoju obitelj, odgovorio je Petrov novinarima nakon što su neki mediji objavili da je srušio trošnu kuću koju je 2013. kupio za 20.000 eura i na njenom mjestu gradi "novo zdanje od milijun kuna".
Petrov je nazvao smiješnim tvrdnje o "zdanju od milijun kuna", smatra da se milijun namjerno apostrofira. "Valjda je bio problem napisati 120.000 eura, jer im je to mala svota", ustvrdio je.
Upitao se koliko građana, odnosno "ovih što pišu" o njegovoj kući, imaju nekretninu jeftiniju od milijun kuna. Uostalom, moja kuća neće dosegnuti milijun kuna, ukupno ću uložiti 120.000 eura, kaže Petrov.
Poručuje i kako je sve čisto u subvenciji APN-a. "To je nešto što apsolutno svaki građanin može iskoristiti", uvjerava Petrov i naglašava da je, prije nego se odlučio na taj korak, kako ne bi došao u sukob interesa, tražio stajalište Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. "Ono je odlučilo da imam pravo na to, kao i svi drugi", kazao je predsjednik Sabora.
"APN daje mogućnost svim građanima, ako im je to prva nekretnina i ako su kreditno sposobni, država im daje mogućnost subvencije za prvu nekretninu, bilo kupovinu stana ili kupnju kuće ili građevinskog materijala", naveo je Petrov i pozvao građane da iskoriste tu mogućnost.
Osobno se, kaže, s tom mogućnošću upoznao na javnom skupu APN-a u Metkoviću. S drugim građanima sam dobio informaciju što se može napraviti, što tražiti, rekao je.
"Tri sam mjeseca čekao odobrenje smijem li dignuti kredit, pa sam u jednom trenutku došao u situaciju da, dok sam u politici, ne mogu nikako dignuti kredit", napomenuo je Petrov.
Mediji pišu kako ukupan kredit s kojim će Petrov graditi kuću iznosi oko 900.000 kuna, od čega 590.000 kreditira komercijalna banka, a 316.000 kuna APN. (Hina)