Božićne svečanosti nezamislive su bez prigodnih pjesama. Božić je vrijeme radosti, a samim time ljudi se opušteniji. Na obiteljskim i drugim proslavama često se pjevaju svečane te narodne pjesme. Poznato je kako se često izvode i pjesme čije su melodije poznate po cijelom svijetu, a uz svo isprepletanje kultura koje se događalo na ovim prostorima ponekad je teško pronaći odgovor koje su od popularnih božićnih pjesama uistinu hrvatske.
>> Zašto uopće kitimo jelku za Božić?
>> Drvce možete i iznajmiti, i to ukrašeno
Istražujući crkvene pjesme za potrebe objavljivanja CD-a 'Na dobro nam Božić dojde' znanstvenici iz Instituta za etnologiju i folkloristiku istaknuli su kako je božićna glazbena ostavština u Hrvatskoj tako bogata da je teško dati jednoznačan odgovor u hrvatskim božićnim pjesmama. Ipak, u raznim dijelovima Hrvatske pjevaju iste ili slične božićne crkvene pjesme, tako da se ipak može dati odgovor o najčešćim pjesmama koje se u Hrvatskoj pjevaju uoči ili za vrijeme Božića.
'Popijevke koje se sigurno ne mogu izostaviti su 'Narodi nam se kralj nebeski', 'U to vrijeme godišća', 'Radujte se narodi', 'Kyrie eleison' i 'Svim na zemlji, veselje'', stoji u popratnom tekstu CD-a 'Na dobro nam Božić dojde' kojeg potpisuju Joško Ćaleta i Zorica Vitez.
'Osobitost je crkvenog pučkog pjevanja u Hrvata specifična simbioza crkvene i tradicijske glazbe. Pučki pjevači preuzeli su osnove koralne psalmodije no načini na koje preoblikuju crkvene napjeve gotovo su uvijek vezani uz stilske osobitosti tradicijske glazbe kraja u kojem žive', obrazlažu Ćaleta i Vitez činjenicu kako se neke pjesme u različitim krajevima Hrvatske pjevaju na potpuno drugačije načine. To ponajviše vrijedi za pjesmu 'U sve vrime godišća' koja je najrasprostranija božićna crkvena pjesma u Hrvatskoj.
Posebno mjesto u hrvatskim božićnim običajima zauzimaju kolede koje se još uvijek pjevaju u različitim dijelovima Hrvatske. 'Koledarske pjesme su sačuvane po cijeloj Hrvatskoj, a zanimljivo je kako su najočuvanije one u Gradišću jer su Hrvatski koji su tamo otišli vrlo pomno pazili na običaje i sačuvali ih', objasnila nam je Dunja Knebl, pjevačica tradicijske glazbe koja je, zajedno sa svojim suradnicima, prije nekoliko godina objavila album 'Dođe Božić oj, koledo!' na kojem su prikupljene koledarske pjesme iz svih krajeva Hrvatske.
'Prije su ljudi generalno više pjevalo, a posebno je to bilo naglašeno u božićno doba. Ljudi su se zabavljali na taj način, imali su potrebu pjevati i pjevalo se satima. Dosta božićnih pjesama pjevalo se bez pratnje instrumenata, ali i uz pratnju violine, kontrabasa, harmonike ili gitare', objasnile je Knebl koja je posljednjih 18 godina posvetila sačuvanju hrvatskih tradicijskih pjesama.
'Poput ostalih tradicijskih pjesama, tako i onih koji se pjevaju u božićno vrijeme ima jako puno. U nas postoji sačuvana ogromna građa pjesama koje su zapisane, ali i one koje nikada nisu snimljene tako da je teško znati na koji su se način one pjevale u prošlosti', zaključila je Knebl.
Inače, običaj pjevanja koleda veže se još uz vremena prije kršćanstva. Prema nekim izvorima kolede su se pjevale u pagansko vrijeme, a njima se obilježavao zimski solsticij. Dugu prošlost koleda pokazuje i činjenica kako su se one zadržale u većini slavenskih naroda.
Iako je običaj pjevanja koleda zadržan u cijeloj Hrvatskoj, najrašireniji je na dubrovačkom području, otocima i općenito na obali. Prijatelji se okupe, obilaze kuće pjevajući pjesme u kojima se želi sve najbolje za blagdane, ali i za cijelu predstojeću godinu. Domaćini koledare primaju u kuću, počaste ponekom suhom smokvom, kolačem ili rakijom, a s pjesmama se nastavlja u kućama. Božićne pjesme i drugi običjai davaju ovim danima poseban ugođaj.