Vlada bi do kraja tjedan trebala imati prvi nacrt hitnih reformskih mjera koje je od Hrvatske zatražila Europska Komisija. Jedinu konkretnu za sada je predstavio ministar financija Boris Lalovac. U svojem resoru uvodi mjerenje učinkovitosti - te u skladu s tim nagrade i kazne za djelatnike. Da bi se obuzdao proračunski manjak i rast javnog duga, kao što to zahtijeva Bruxelles, trebat će pomoći i drugi ministri. No oni za sada ne najavljuju značajnije rezove.
Ministar financija uvodi mjerenje učinka svakog djelatnika. Počinje u svojoj kući - poreznoj upravi i carini. 'Moramo postaviti standarde da netko može biti nagrađen zato što je riješio brzo, u kratkom roku, a da zapravo onaj koji to opstruira da zapravo nema mjesta u državnoj upravi', rekao je ministar Lalovac.
Napori ministra financija neće biti dovoljni no kolege mu oko ušteda nisu spremni pomoći više od onoga što čine i sada, unatoč prigovorima Europske Komisije o skupom zdravstvu, lošoj politici subvencija i prekobrojnoj javnoj upravi.
'Sada govorimo o broju recimo tri tisuće do četiri tisuće a onda bi mogli za još jednu tisuću manje i smanjiti, onako po onim podacima koje imamo da ljudi idu u mirovinu minus ono što treba recimo ipak zamijeniti ih', kaže ministar Bauk.
'Imamo sedam reformskih mjera koje provodimo u sustavu zdravstva i to je nešto što je prilikom predstavljanja te reformske mjere Europskoj Komisiji, odnosno za vrijeme europskog semestra, Komisija je njih prihvatila i pozitivno ocijenila', dodaje ministar Varga.
Ne vidim razloga da subvencije koje primaju farmeri diljem Europe se uskraćuju za naše poljoprivredne proizvođače', smatra ministar Varga.
Više vremena za reforme, od Komisije, želi i premijer. 'Hrvatska ima nešto prekomjeran deficit ja ću tražiti da se hrvatskoj da isti tretman kao drugim državama. To je sve, dakle isti tretman. Kao i državama koje su godinama u tim procesima. I ne bojim se ničega', kaže Milanović.
Lalovac: 'Ne vidim zašto bi činovnici mogli vječno raditi'
Ne boje se u vladi ni reakcije Komisije zbog odustanka od uvođenja poreza na nekretnine. 'Ne vjerujem da će porez na nekretnine sada biti nekakav kamen spoticanja, radimo jedan cjeloviti program mjera, reformskih mjera i o tome ćemo razgovarati s komisijom', kaže ministar Grčić.
Oporba strahuje da će Komisija Hrvatskoj nametnuti sankcije pa Vladi savjetuju. 'Možemo šparati do beskonačnosti jedanput ćemo naprosto presahnuti u toj uštedi. Ako nema dotoka novih radnih mjesta, stvaranja nove vrijednosti, oni moraju dati poticaja malim i srednjim poduzetnicima razumijete, to takve mjere moraju biti', kaže šef HDZ-a Tomislav Karamarko.
Trenutak istine bit će u svibnju kada će Komisija ocijeniti Vladin plan reformi.
A što se može dogoditi ako Hrvatska ne ispuni ono što je pred nju stavila Komisija?
Europska Komisija Hrvatskoj je za sada najavila tek pojačani nadzor. No ono od čega Hrvatska može strahovati, ako u Bruxellesu ne budu zadovoljni Vladinim planom reformi je uskraćivanje pristupa novcu iz Europskih fondova. Komisija Hrvatskoj prigovara zbog prevelikih proračunskih minusa, previsokog javnog duga a posljednje upozorenje stiglo je zbog loše krvne slike cijelog hrvatskog gospodarstva i najsporijeg izlaska iz recesije od svih zemalja Unije. Od hrvatske je zatražen hitan i ambiciozan plan reformi, no čini se u vladi žele kupiti dodatno vrijeme jer smo u izbornoj godini.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook