Bolest modernog društva

Želite li ovo svojoj djeci? Problem može eskalirati i do poremećaja ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) na panelu o korištenju digitalnih tehnologija predstavio je nove podatke koji kažu kako čak 40,2 posto mladih provodi četiri i više sati na društvenim mrežama radnim danom, a 52,5 posto njih vikendom. Problem može eskalirati i do poremećaja ovisnosti o mobitelu.

Mobitel je neizbježna realnost i u obitelji Pirić. Mama Mateja problem je riješila skinuvši aplikaciju koja dopušta sinu samo 30 minuta njegova korištenja.

"Jednostavno je na meni odgovornost i na nama kao roditeljima da upravljamo tim vremenom, sadržaj mu dajemo kroz sportove, kroz igre, potičemo ih. Kad ispuca svojih pola sata, on zna da ne smije više i skreće pažnju na nešto drugo što mu onda budi motivaciju jer od te dosade ne zna što će, razvija se kreativnost."

"Osobno obožavam mobitel i PlayStation i sve, ali malo se s mamom slažem da to baš za koncentraciju i za oči nije dobro", svjestan je Marin.

Najnovija istraživanja HZJZ-a kažu kako čak 40,2 posto mladih provodi četiri i više sati na društvenim mrežama radnim danom, a 52,5 posto njih vikendom. Problem može eskalirati i do poremećaja ovisnosti o mobitelu.

"Nema razlike između ovisnosti, sve ovisnosti utječu na iste moždane krugove i potiču ih na isti način. Kod djece je puno lakše razviti ovisnost jer njihovi centri za inhibiciju nisu razvijeni, to je lošije, tako da se kod njih to puno brže razvija i zato je važno da odrasli odrade tu kontrolu", kaže Goran Sedmak iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.

Znanstvena zajednica još uvijek nema jednoznačan odgovor na pitanje koliko dnevno koristiti mobitel. No jasne su posljedice njegova korištenja.

"Sam boravak pred ekranima dva i više sati dnevno nosi čak 23 posto rizik za debljinu", upozorava Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u.

"Primjećujemo da su djeca sve manje motorički spretna, imaju motoričkih poteškoća, pažnja im je vrlo kratka, koncentracija im je jako kratka, regulacija emocija im je vrlo upitna", kaže Nina Petričević, specijalistica školske medicine. 

Problemi se pojavljuju i u govoru, kaže profesorica psihologije Sanda Puljiz Vidović: "Smanjeni fond riječi, teže slaganje rečenica, zapravo slabije poznavanje svog jezika u odnosu na dob i u odnosu na prethodne generacije."

Umjesto ekrana i zaostajanja u psihosocijalnom i fizičkom smislu 
djecu bi trebalo poticati na razvoj nudeći im kvalitetne sadržaje te stvarnu komunikaciju u kojoj će i roditelji biti manje na mobitelu.

Više detalja o negativnim posljedicama pretjeranog korištenja mobitela na dijete pogledajte u prilogu reporterke Slavice Parlov Horvat.

 

 

Pročitajte i ovo Karta Europe Putinov ideolog šokirao: "Moldavija će uskoro biti dio Rumunjske, a Rumunjska dio Rusije"

Pročitajte i ovo GOST DNEVNIKA NOVE TV Čelnik SDP-a o dogovoru s HDZ-om: "Meni se ponekad i okreće u želucu što se pregovara s njima, ali..."