Bjeliš se brani od studentskih prozivki

'Nisam dugo čekao da se pojavi manipulativna demokracija'

Slika nije dostupna
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš ustvrdio je da su njegove izjave, zbog kojih su ga studenti-prosvjednici sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta nazvali licemjerom i populistom, izvađene iz konteksta.

Studenti rektoru zamjeraju jer je preksinoć na studentskom plenumu podupro njihove zahtjeve za besplatnim školovanjem, da bi sutradan, kako kažu, u jednoj radijskoj emisiji sasvim promijenio stajališta, zagovarajući studentske kredite. Bjeliš tvrdi da su njegove izjave istrgnute iz konteksta razgovora koji je trajao više od sat vremena. U tom je razgovoru, tvrdi, spomenuo kako nije isključeno da aktualna direktna demokracija ubrzo postane i manipulativna demokracija, na što, kaže, nije dugo čekao.

Bjeliš tvrdi da su njegovi stavovi sadržani u njegovom rektorskom programu te da o njima često govori na uvijek jednak način. Pojašnjavajući svoje stavove o financiranju visokog obrazovanja, rektor u svom priopćenju kaže kako bi iz vlastitih prihoda Sveučilišta, odnosno njegovih sastavnica, trebalo pojačanim financiranjem iz državnog proračuna potpuno ukinuti prihod od studentskih školarina kao komercijalnu kategoriju o kojoj ovisi poslovanje Sveučilišta.

>> 'Ministar ustrajno omalovažava izraz volje javnog interesa'

>> Iza hrvatskih studenata je međunarodni pokret

>> Studenti: Rektor Bjeliša je licemjer i populist

'Jedina participacija studenata treba obuhvatiti samo one studente koji u višim godinama studija ne ispunjavaju na dovoljno uspješan način studijske obveze, o čemu treba donijeti jasne i nedvosmislene kriterije', kaže Bjeliš.

Na nacionalnoj razini, po njegovom mišljenju, treba razviti elemente skrbi za sve one koji zadovoljavaju uvjete za upis na studij i uspješno studiranje, a to im je otežano zbog socijalnih i gospodarskih uvjeta. Smatra da je to moguće učiniti izravnim potporama te povoljnim kreditima subvencioniranim od države i drugih zainteresiranih sudionika iz javnog i privatnog sektora. Bjeliš drži i da hitno treba prići preuređenju sustava studentskog standarda na način koji će jamčiti njegovu održivost i daljnji razvoj.

'O svim navedenim točkama treba postići društveni sporazum na nacionalnoj razini, nakon zajedničkog rada predstavnika Vlade, visokoobrazovnih ustanova, studenata, roditelja (tj. sindikata) i ostalih relevantnih sudionika', stoji u priopćenju Bjeliša koji smatra da su navedeni stavovi dovoljni kao polazište za daljnje zajedničke korake te da čine izlišnim svako daljnje ometanje redovitog rada na pojedinim sastavnicama Sveučilišta.