Nakon dva mjeseca smanjenja, u listopadu je inozemni bruto dug porastao 360,5 milijuna eura ili 0,8 posto na mjesečnoj razini. Na godišnjoj je razini, pak, bruto inozemni dug bio viši za 1,155 milijardi eura, odnosno 2,5 posto.
Bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP) izjavio je danas u Saboru kako je očekivano da je vanjski dug veći.
'Dok imate 5,6 godina recesije i pad BDP-a normalno je da taj dio duga raste. Bitno je da se jedna trećina vanjskog duga odnosi na državu a druge dvije na banke i poduzeća. Nova vlada će svojim mjerama pokušati smanjiti dio javnog duga. Važno je da je Hrvatska i u vrijeme recesije, iako nije imala investicijski rejting, mogla je izaći na vanjsko tržište, to je bitno za stabilnost države', kazao je Lalovac.
Dodao je da se Hrvatske jeftinije zaduživala nego kada je imala investicijski rejting.
'Poslovne banke su rekle da ne mogu financirati državu i javna poduzeća. Pred hrvatskom vladom je pitanje kako financirati autoceste i velike kredite koji dolaze na naplatu u javnim poduzećima. Ako imate zatvoreno vanjsko tržite, onda imate problem', kazao je bivši ministar dodavši da se vanjski dug se može smanjivati jedino gospodarskim rastom uz stope od minimalno 2 i 3 posto.