Vlada se hvali nedavno predstavljenim Nacionalnim planom stambene politike i za njega kaže da je prvi takav strateški dokument u 34 godine.
Jedan je od ciljeva plana priuštivo stanovanje i upravo je to podiglo najviše prašine zbog nedorečenosti i nepoznanica, a mnogi sumnjaju i u izvedivost plana.
Vladina je nakana da država preko Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) preuzme upravljanje nad privatnim nekretninama građana na rok od tri do deset godina.
Planira im se isplatiti cjelokupan novčani iznos za razdoblje tijekom kojeg će nekretnina biti pod kontrolom APN-a.
Te stambene nekretnine iznajmljivat će se kućanstvima koja su ispod prosječne razine prihoda, a iznad praga siromaštva, pri čemu će prioritet imati mladi. Najmoprimci će mjesečno plaćati priuštivi iznos najamnine, po cijeni manjoj od tržišne.
Nekretnine koje se ustupaju APN-u morat će biti prazne duže od dvije godine da bi se uopće mogle prijaviti za program, a cjelokupni novčani iznos bit će isplaćen u dva navrata, prvi iznos odmah (najmanje 50 posto), a drugi nešto kasnije.
Državni tajnik Željko Uhlir objasnio je kako će se u Zagrebu za stan od 65 kvadrata za šest godina isplatiti 42.000 eura, u dvije rate.
"Pedeset posto isplaćujemo isti dan prilikom potpisa ugovora, a nakon određenog vremena preostali dio. Kada novac sjedne, najmoprimac će onda Agenciji plaćati priuštivu najamninu", objasnio je Uhlir na konkretnom primjeru.
Za obitelj s dvoje djece iz Zagreba, plaćom od 2118 eura zajedno i režijama od 213 eura, priuštiva najamnina je 571 euro, s obzirom na to da od raspoloživog iznosa 30 posto može biti priuštiva najamnina.
Odgovor Ministarstva
No ostalo je nejasno po kojim će se kriterijima procjenjivati vrijednost nekretnine, odnosno visina najma i je li nekretnina uopće pogodna za stanovanje.
Nejasno je dakle tko će određivati cijenu najma, tko će preuzimati stanove od ljudi i određivati tržišnu cijenu tih nekretnina. Tko će snositi troškove štete koju naprave podstanari? Kako će država uređivati situacije u kojima se nakon iseljavanja najmoprimca, a prije vraćanja vlasniku koji je sklopio ugovor s APN-om, utvrdi velika šteta na nekretnini?
Što se događa ako najmoprimac treba novu perilicu rublja, želi probušiti rupe u zidu ili napraviti neku intervenciju u stanu. Tko će plaćati servis klime? Što s glomaznim otpadom?
Sve su to pitanja koja moraju dobiti konkretne odgovore prije nego što stvar može profunkcionirati.
Sva ta pitanja postavili smo i Ministarstvu, a oni su nam odgovorili kako je u tijeku proces vanjskog vrednovanja Nacionalnog plana stambene politike kao strateškog dokumenta. Nakon toga slijedi proces javnog savjetovanja.
"Preduvjet za samu izradu Programa priuštivog najma jest donošenje Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine te zakonske izmjene koje proizlaze iz NPSP-a – Zakon o priuštivom stanovanju i Zakon o najmu stanova.
Detaljna razrada po svim pitanjima bit će propisana u posebnom Programu priuštivog najma, koji je jedna od više mjera kojima je cilj omogućiti priuštivo stanovanje za građane.
U okviru Programa priuštivog najma fokus će primarno biti na obnovi stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. A kako bi se premostilo razdoblje gradnje novih stanova u vlasništvu RH i kako bi se potaknulo aktiviranje praznih nekretnina, pristupit će se modelu javno-privatnog partnerstva tako da građani mogu prepustiti stan koji je prazan barem dvije godine državi na upravljanje.
Priuštiva cijena računa se za svako pojedino kućanstvo uzimajući u obzir mjesečne prihode i broj članova kućanstva.
Podsjećamo da se priuštivim stanovanjem smatra okolnost u kojoj kućanstvo ne troši više od 30 % svojih prihoda na troškove stanovanja.
U ovom trenutku možemo dati objašnjenja da će svi odnosi biti definirani u ugovorima.
Stanove će APN pregledavati prije preuzimanja i prije povratka vlasniku. APN i Državne nekretnine d.o.o. već godinama imaju najmoprimce i sve situacije s najmoprimcima već su testirane.
Govoreći o cijeni najma, ona će biti formirana prema Pregledu tržišta nekretnina, koje već sada izrađuje svake godine EIZ za MPGI.
Do ove godine publikacija je sadržavala cijene po gradovima, a za potrebe provedbe stambene politike proširit će se na detaljniju analizu cijena po dijelovima gradova, s obzirom na to da medijalna cijena najma nije ista u različitim kvartovima", naveli su u priopćenju.
"Neće biti odaziva kao što oni očekuju, a morat će zaposliti nove ljude"
Direktor agencije za nekretnine Opereta Boro Vujović rekao nam je komu bi mogao pogodovati takav prijedlog i hoće li on utjecati na tržište nekretnina.
"Može se dogoditi da stanove rentaju oni čiji su stanovi bili derutni i neupotrebljivi. To je eventualno ciljana publika kojoj bi to odgovaralo. Ja ne vidim motivaciju nekoga s Trešnjevke koji može dobiti 15 eura po kvadratu da ustupi državi stan kako bi dobio deset eura po kvadratu i da još nema nikakvu kontrolu tko će mu ući u stan. Uz to, ljudi su emotivno vezani za svoju nekretninu.
Ovo može biti atraktivno nekome tko ima nekretninu u rubnim dijelovima grada, neku nekretninu koja nije baš idealna. Tu neće biti nekog velikog odaziva kao što oni očekuju", rekao nam je Vujović.
Uz to, puno toga još nije definirano.
"Iznijeli su tek načelnu viziju koja će se dorađivati. Dobro je što su uopće počeli razmišljati o nekoj dugoročnoj strategiji i viziji kako riješiti stambenu problematiku."
Vujović kaže da Vladin paket mjera ide u pravom smjeru i da ima pohvalnih segmenata. Što se tiče priuštivog stanovanja, napominje da mjere neće imati utjecaj na tržište nekretnina.
Postavlja i pitanje tko će upravljati nekretninama za iznajmljivanje i kontrolirati ih.
"Država će morati zaposliti još ljudi. Samo da nađete najmoprimca za 9000 stanova potrebne su stotine ljudi, a kamoli ljudi za vođenje, održavanje i upravljanje stanovima. Primjerice, na 200 stanova obično treba sedam ljudi koji sve hendlaju..."
Smatra kako zbog mjera neće doći do pada cijena nekretnina, da će se odazvati puno više onih koji trebaju stan i da neće biti velikog interesa za mjeru.
"Ne vidim da će se puno stanova staviti na tržište. Priuštivo stanovanje nije riješeno niti unutar Europske unije i pohvalno je što je Vlada uopće počela razmišljati o tome", rekao nam je za kraj.