Kuća ljudskih prava ocijenila je danas kako švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, koji je sudjelovao na današnjoj konferenciji u Zagrebu "Daljnje proširenje EU u Jugoistočnoj Europi - put pred nama", možda nije prava osoba da govori o mirnoj budućnosti i integraciji.
"S obzirom na sve što je u nedavnoj prošlosti činio i kako je sudjelovao u povijesti naše regije, moramo javno postaviti pitanje je li Bildt stvarno prava osoba za govorenje o mirnoj budućnosti i integraciji zemalja unutar EU", stoji u priopćenju Kuće ljudskih prava.
>> Parlamentarna istraga: Carl Bildt radio za Rusiju
"Tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji Carl Bildt je bio posebni izaslanik Europske unije i UN-a, ali je učinio malo ili ništa da se zaustavi ubijanje. Umjesto toga, podržao je Slobodana Miloševića i uporno ga nazivao 'dobrim dečkom'. Nije ocijenio ubojstva civila u Srebrenici kao ratni zločin, a žrtve u Srebrenici u svojim je memoarima nazvao 'ratnim zarobljenicima', tvrdi se u priopćenju.
Nadalje, Bildt je u razdoblju od 2000. do 2006. bio član Upravnog odbora naftne kompanije Lundin Petroleum (bivši Lundin Oil), a trenutno je pod istragom za zločine prema međunarodnom pravu od strane međunarodnog javnog tužiteljstva počinjene na jugu Sudana, gdje je 200 tisuća ljudi prisilno raseljeno, a deset tisuća ubijeno kako bi se očistilo područje da bi naftne kompanije dobile pristup eksploataciji nafte, piše Kuća ljudskih prava.
Bildt je u to vrijeme bio u odboru direktora Lundin Petroleuma, a slična su zlodjela počinjena i u pokrajini Ogaden u Etiopiji, gdje su ležišta nafte Lunden Petroleuma imala zaštitu etiopske vojske, dodaje se.
"Kao da ni to nije dovoljno, ne smijemo ne spomenuti kako je Carl Bildt poznat i po tome što je bio dobro plaćeni lobist za Bushovu administraciju koji je aktivno zagovarao i lobirao za vojnu intervenciju u Iraku 2003. Umjesto govora o miru, Bildt bi trebao javno imenovati sve ratne zločine kojima je svjedočio, zatim preuzeti punu odgovornost za njihovo nesprečavanje te jasno progovoriti o vlastitoj uključenosti i ulozi u ratnim zbivanjima i uništavanjima u našoj regiji i dvjema državama na afričkom kontinentu", zaključuje Kuća ljudskih prava u svojem priopćenju koje je potpisala predsjednica upravnog odbora te udruge Sanja Sarnavka. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook