Dok jednima ne smrkne, drugima ne svane. A svanulo je, nakon dugog inflacijskog topljenja vrijednosti njihovog novca, hrvatskim štedišama. Dosad su na oročenu štednju dobivali i manje od 0,3 posto kamata. Sad bi mogli i više od jedan i pol posto.
"Bilo je već i vrijeme da dignu kamate. To su premale kamate za te iznose koje držimo unutra. To je ogroman novac", smatra Zvonimir. No, upravo zato kamate i jesu niske, objašnjavaju stručnjaci. Zbog ulaska Hrvatske u eurozonu banke su se napunile novcem. S druge strane gotovo da nisu dizale ni kamate na kredite.
"Oni koji su uzimali kredite u Hrvatskoj uživali su najnižu kamatnu stopu na kredite u posljednje vrijeme u Europi", rekao je Hrvoje Serdarušić, financijski analitičar.
U teoriji - kamatne stope su povezane. Kad rastu one na štednju, trebale bi rasti i one na kredite. Pa onda nije teško zaključiti kome bi moglo smrknuti.
Kamate od jedan i pol posto i dalje su nedovoljne da zaštite štednju građana kad je inflacija viša od sedam posto. Pa mnogi zazivaju intervenciju centralne banke.
"Iz HNB-a poručuju kako nemaju zakonskih ovlasti određivati koliku će kamatu banke isplaćivati svojim štedišama, no ipak nude određenu pomoć. Uskoro će početi objavljivati rang listu s kamatama na depozite gdje će onda građani moći vidjeti u kojoj točno banci mogu dobiti najviše kamate za svoj novac", izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.
I nakon porasta kamatne stope na štednju će biti osjetno niže od kamata koje dobivaju vlasnici narodne obveznice. Uz očekivani novi priljev novca od turističke sezone, najatraktivnije ulaganje ove jeseni opet bi mogla ponuditi - država.
Više o podizanju kamatnih stopa na štedne uloge pogledajte u videu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.