Nakon što je stigla informacija o presudi Upravnog suda u korist Grada Zagreba, prema kojoj hrvatski glavni grad nije dužan provesti rješenje Ministarstva financija i u državnu blagajnu uplatiti 337,6 milijuna kuna namijenjenih za decentralizirane funkcije, odnosno školstvo, vatrogastvo i bolnice, stigla je i službena reakcija gradonačelnika Milana Bandića.
On je jučer novinarima tek kratko kazao 'Tuđe nećemo, svoje ne damo', a danas je o cijelom slučaju poslao priopćenje koje prenosimo u cijelosti.
>> Zagreb dobio 337 milijuna kuna težak spor protiv Ministarstva financija
'Ministarstvo financija Republike Hrvatske je nakon provedenog proračunskog nadzora svojim rješenjem naložilo Gradu Zagrebu povrat od 337.627.286,94 kuna u Državni proračun Republike Hrvatske.
Grad Zagreb smatrao je ovo rješenje neosnovanim te je pokrenuo spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: JLPRS) od 1.1.2007., prihod po osnovi poreza na dohodak pripada JLPRS na čijem je području prikupljen porez i to:
● 70,5% nenamjenski,
● 12% namjenski za financiranje decentraliziranih funkcija (osnovnog i srednjeg školstva, centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne, zdravstva i vatrogastva) te
● 17,5% za Fond poravnanja za namjensko financiranje decentraliziranih funkcija onih JLPRS koje ne ostvaruju dostatna sredstva za financiranje minimalnih standarda po principu solidarnosti. Korištenje ovih sredstava definirano je Uredbama o načinu izračuna pomoći izravnanja.
Predmet spora je pripadnost dodatnog udjela u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije od 12%.
Grad Zagreb je tvrdio da čitavi udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije od 12% pripada njemu, dok je tvrdnja Ministarstva financija da ovaj dio pripada JLPRS samo do visine minimalnog standarda, a višak iznad minimalnog standarda treba se vratiti u Državni proračun.
Osporavanje tužbe od strane Ministarstva financija zasniva se na tezi da Grad Zagreb ugrožava načelo solidarnosti prema onim JLPRS koje ne ostvaruju dostatna sredstva za financiranje minimalnih standarda, a što nije točno.
Grad Zagreb je temeljem stope od 17,5% od poreza na dohodak ostvarenog na svom području, s osnova solidarnosti u razdoblju od 2007. do 2011. sudjelovao u Fondu poravnanja s 4,1 mlrd. kuna.
Dana 13. studenog 2013., donesena je presuda Upravnog suda u Zagrebu kojom se poništava rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor, Sektora za proračunski nadzor i nadzor koncesija.
Ovom presudom, pored poništenja rješenja, se navodi da se Uredba o načinu izračuna pomoći izravnanja za razdoblje od 2007. do 2011. ne odnosi na Grad Zagreb, budući da nije bio korisnik pomoći izravnanja i da je osporeno rješenje doneseno na temelju pogrešno primijenjenog materijalnog prava.
Presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, Grad Zagreb će moći uprihodovati cca 950 mil. kuna kojima će se bitno poboljšati njegov rejting i materijalni položaj.'
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook