Dva od tri stanovnika Hrvatske bacaju hranu. Mnogi to rade na tjednoj bazi.
A malo je onih koji su svjesni da bacanje hrane izravno utječe na klimatske promjene te je odgovorno za do 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.
"Jedan veliki dio te hrane još uvijek se baca u komunalni otpad, u zajednički otpad i onda ta organska tvar u komunalnom otpadu je ta koja doprinosi najviše emisijama stakleničkih plinova, prije svega metana", objasnila je Dunja Mazzocco Drvar, meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike.
"Jedna trećina hrane ne dođe do potrošača ili nije konzumirana, nego je u konačnici jednim dijelom bačena", dodala je Mazzocco Drvar.
Stručnjaci upozoravaju – moramo smanjiti ljudski otisak na klimatske promjene.
"Ono što bi bilo dobro da planiramo što ćemo jesti i da prije nego idemo u kupovinu, osobito ako su to veće nabavke, da provjerimo što imamo doma na zalihi i da trošimo ono što smo ranije kupili prvo", poručio je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Više o ovoj temi pogledajte u videoprilogu reporterke Dnevnika Nove TV Karle Trstenjak:
This browser does not support the video element.