Današnji propisi za gradnju potječu iz '92., pojačani EU direktivama pa se danas pri gradnji trebaju poštivati svi europski standardi.
S druge strane, dosta srušenih kuća na Banovini, izgledaju kao da se netko poigrao.
"To pokazuje da je tamo očito bilo svega i svačega. Mislim da je zadatak države da ispita o čemu je riječ i tko je u tom procesu što napravio. Samo iz poruke 'ne ponovilo se', ali poruka može biti i drugačija", naglasila je Mrak Taritaš.
Na pitanje može li se brzo otkriti tko je što radio, odgovara: "Mislim da se to već moglo otkriti. Kompletna dokumentacija postoji. Postoje svi troškovnici i zna se tko je za što bio zadužen. I tko je tu što trebao napraviti. Nas ima nešto malo više od četiri milijuna. Pa nismo mi Francuska. Znamo tko je za što zadužen. Mora se znati što se tamo dogodilo", rekla je.
Na upozorenje pravnika da je sve već otišlo u zastaru, Mrak-Taritaš kaže da se ovakve stvari moraju saznati i bez obzira na zastaru.
Država mora odraditi posao
"Tu je investitor bila država. I država mora odraditi posao i rezultat toga mora biti da je posao odrađen na taj i taj način i da je šteta bila takva i takva", smatra.
Gdje je sistemska greška kod urušenih kuća, napravljenih poslije Oluje? Mrak-Taritaš upozorava na nekoliko stvari.
"Prvo, to su kuće koje su rađene kompletno nove. Na njima se nije smjelo dogoditi ništa. Kuće se grade od temelja, ruše se od krova. Eventualno je mogao stradati neki dimnjak ili dio na krovištu. Problem je onog što su bilesanirane. Nešto su dati novci da ljudi mogu sanirati sami. Nešto se saniralo na starim temeljima. Možda je ovo prilika da kažem svim građanima, ljudi se boje ovog potresa i logično da se boje. Kuća mora biti kao kutija. One kuće koje se ljuljaju za vrijeme potresa, to su dobre kuće", objasnila je.
Neki kažu da i fasada može pomoći: "Upravo tako. To je veza temeljenja, vertikalni serklaži, horizontalni serklaži. Čim se nešto u tim elementima ne ponaša tako, onda on radi nered", dodaje.
Drugačija pravila za različite dijelove Hrvatske
Smatra da se temelji nikako nisu smjeli urušiti.
"Trebali su biti napravljeni kako spada. Vertikalni serklaži, horizontalni serklaži. I te kuće su se trebale ljuljati. Ono što ljudi kažu 'moja kuća se ljuljala'. To je bilo dobro, ako se ljuljala", kaže.
Propisi iz '92. reguliraju puno, od marke betona, do toga u kojem dijelu Hrvatske se što koristi.
"Eurocod 8 koji je sad na snazi govori o načinu projektiranja i izvođenja nadzora i kontrole zgrada koja se grade u seizmički aktivnim područjima, a svako nacionalno zakonodavstvo još može dodati. U Hrvatskoj imamo nekoliko seizmičkih područja. U odnosu na to se projektira i gradi. Ne od jučer nego od velikog potresa u Skopju. Od '63. imamo te normative koje trebamo primjenjivati", objasnila je bivša ministrica.
Na pitanje vjeruje li osobno da će se naći netko odgovoran za lošu gradnju poslije rata, odgovara: "Ako hoćete naći, naći ćete ga do ponedjeljka. Ako nećete naći, nećete ga naći nikad. Zamislite da idete na tehnički pregled bez četiri gume. I dobijete da je auto tehnički uredan. Biste li voljeti voziti takav auto? Ne biste. Biste li ga preuzeli? Ne biste. Bi li taj trebao odgovarati? Bi", bila je slikovita i dodala da je riječ o odgovornosti za ljudske živote.
"Starost će umrijeti"
Ministar Horvat najavio je da će za dvije godine obnoviti 3000 kuća. Je li to prekasno?
"Ako tamo do sljedeće jeseni, ne bude izgrađeno par kuća ili se krenulo graditi, starost će umrijeti ili će otići svojima, ako imaju djecu. A mladost koja se može raseliti, će se raseliti. Na Baniji sad nije bilo ljudi, a tek onda je neće biti. Kuće neće zadržati ljude, ali će pokazati neku dobru volju države. Razvit će se neki posao, bit će neka građevina, mladi ljudi će moći na građevini raditi", rekla je.
Na pitanje trebaju li se brinuti i i stanovnici zgrada iz 70. i 80. godina kaže: "Ono što mi vidimo su iznimke, a ne pravilo. U pravilu ljudi ozbiljno i odgovorno rade svoj posao. Znaju da tu žive i rade ljudi. Svaki ozbiljan konstruktor, statičar i izvođač ne bi mirno spavao znajući da je nešto loše napravio", zaključila je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr