Na početku sjednice premijer Andrej Plenković podsjetio je u svojem uvodnom obraćanju da je schengensko područje prešlo na digitalni sustav čim se bilježe podaci državljana trećih zemalja: "Registracija pri ulasku i izlasku iz EU-a dijeli se sa svim državama članicama. Važno za sve hrvatske i EU državljane - nema nikakvih promjena, odnosi se isključivo na državljane trećih zemalja."
Naglasio je i da su isplaćene potpore u poljoprivredi, a preostalih pet posto potpora bit će isplaćeno do kraja lipnja.: "Bitno je da je sve skupa isplaćeno prije proljetne sjetve."
Vlada je donijela odluku o financiranju projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo - Novska, vrijednog gotovo 900 milijuna eura te produljila subvencioniranje dijela krajnje cijene opskrbe plinom kućanstava.
Subvencioniranje plina produljeno do 30. rujna
Vlada je odlučila produljiti rok subvencioniranja dijela krajnje cijene opskrbe plinom do 30. rujna 2026., u kojem će se kupcima u kategoriji kućanstvo nadoknaditi trošak za plin u iznosima određenima po distribucijskom područjima, s obzirom na to da bi bez produljenja ove mjere došlo do prosječnog povećanja krajnje cijene plina za kućanstva do 7,6 posto.
Kako se navodi u odluci Vlade, sredstva za subvencije osigurana su na računu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a isplata utvrđene razlike opskrbljivačima plina planira se iz sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica.
"Vlada će i nadalje pratiti situaciju i kretanja na tržištu energije te ovisno o okolnostima i tržišnim pokazateljima, po potrebi pravodobno poduzimati druge odgovarajuće mjere radi zaštite građana i očuvanju stabilnosti i opskrbe energijom u RH", kazao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar.
Vlada je poslala u Sabor prijedloge zakona o potvrđivanju dva ugovora, između Hrvatske i Australije te Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Kako ističu iz Vlade, stupanjem tih ugovora na snagu postići će se brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.
Dio paneuropskog koridora
Željeznička pruga Dugo Selo – Novska sastavni je dio koridora RH1 (bivši X. paneuropski koridor), a izgradnja njegova drugog kolosijeka u ukupnoj duljini otprilike 84 kilometara obuhvaća rekonstrukciju kolodvora, stajališta i otpremništva, deniveliranje većine željezničko-cestovnih prijelaza, te modernizaciju i nadogradnju elektroenergetskog te signalno sigurnosnog i prometno-upravljačkog željezničkog infrastrukturnog podsustava.
Plenković je kazao da je riječ o jednom od najvećih ulaganja u domaću željezničku infrastrukturu. Ukupna vrijednost tog projekta doseže 898,9 milijuna eura, od čega je otprilike 610 milijuna prihvatljivi trošak te se financirati bespovratnim sredstvima. Pritom će se 518,5 milijuna pokriti sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a 91,5 milijuna sredstvima učešća za pomoći). Ostatak iznosa od 289 milijuna eura predstavlja bespovratna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
Nositelj projekta je HŽ Infrastruktura. Prihvatljivi troškovi odnose se na izvođenje radova, nadzor, imovinsko-pravne odnose, otkup zemljišta, pričuvu, upravljanje projektom i promidžbu i vidljivost, ističe se u odluci Vlade. Neprihvatljivi troškovi za PDV nisu iskazani, s obzirom na to da prijavitelj ima pravo na odbitak pretporeza. Partneri na Projektu, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije i Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, nemaju pravo na odbitak pretporeza, te je PDV prihvatljiv za financiranje, dodaje se.
Uz odluku o financiranju, Vlada je dala i prethodnu suglasnost za pokretanje postupka dodjele sredstava Europske unije te preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2027. do 2030. godine.
"Ovaj projekt na listi je strateških projekata RH te će se njegovom realizacijom povećati kapacitet željezničkog koridora RH1, kao i povećati sigurnost na njemu uz usklađenje s tehničkim specifikacijama interoperabilnosti željezničkog sustava", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković.
Podrška sudjelovanju HBOR-a u Fondu fondova za infrastrukturu
Vlada je podržala sudjelovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u Fondu fondova za infrastrukturu u sklopu Inicijative tri mora, a Plenković je istaknuo da je to važan doprinos uoči Summita Inicijative triju mora, koja će se održati u Dubrovniku 28. i 29. travnja..
Inicijativa triju mora platforma je za suradnju država članica EU između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, usmjerena na jačanje prometne, energetske, digitalne i druge infrastrukturne povezanosti država sudionica te poticanje gospodarskog razvoja.
U okviru te Inicijative razmatra se uspostava novog financijskog instrumenta pod nazivom Fond fondova za infrastrukturu, kojim će upravljati Europski investicijski fond (EIF). Taj Fond treba privući doprinose država sudionica ili njihovih nacionalnih razvojnih institucija u ukupnom iznosu od približno 250 milijuna eura, uz obvezu EIF-a da suinvestira sredstva u omjeru najmanje 1:1, čime bi se ukupni investicijski kapacitet Fonda fondova povećao na najmanje 500 milijuna eura, navodi se u zaključku Vlade.
Sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz uspostavu tog fonda omogućilo bi Hrvatskoj pravodobno uključivanje u razvoj budućih investicijskih aktivnosti te povećalo dostupnost financiranja za infrastrukturne projekte od interesa za RH, stoga je Vlada donijela zaključak kojim se podržava sudjelovanje HBOR-a u Fondu fondova za infrastrukturu Inicijative.
Pokretanje projekta "Žrtve ratova i političkog nasilja u Hrvatskoj u 20. stoljeću"
Vlada pokreće znanstveni projekt "Žrtve ratova i političkog nasilja u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća", odlučeno je na sjednici u četvrtak, na kojoj je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predstavljajući izvješće o nestalima u Domovinskom ratu, naveo da se još traga za 1727 osoba.
"Problematika žrtava ratova i političkih zbivanja na hrvatskim povijesnim prostorima 20. stoljeća obilježena je različitim oblicima nasilja, stradanja i represije kroz nekoliko ratova i političkih režima te predstavlja vrlo složeno područje istraživanja", istaknuo je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Projekt će obuhvaćati istraživanje žrtava ratova i političkog nasilja u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća, izradu popisa žrtava s područja današnje Hrvatske i Hrvata s područja bivših jugoslavenskih država, posebice nakon Prvog i Drugog svjetskog rata te u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske, kao i analizu njihovih dugoročnih društvenih, političkih i kulturnih posljedica.
Projekt predviđa izradu digitalne baze podataka s popisom žrtava, objavu znanstvenih radova, izradu interaktivnih karata te sudjelovanje na domaćim i međunarodnim konferencijama. Provodit će ga i koordinirati kroz pet godina Hrvatski institut za povijest. Ukupni troškovi projekta iznose 1,7 milijun eura, a osigurat će se u državnom proračunu.
Medved: Još se traga za 1727 nestalih i smrtno stradalih iz Domovinskog rata
Predstavljajući izvješće o provedbi Zakona o nestalima u Domovinskom ratu za 2025. godinu, potpredsjednik Vlade Medved naglasio je da je riječ o kontinuiranom procesu koji se odvija svakodnevno.
"Odvija se u dva ključna smjera bez kojih ne bi bilo napretka, a to su terenska istraživanja i DNA identifikacije. Proces je iznimno složen, a nalazimo se u najzahtjevnijoj fazi s obzirom na protek vremena, suočavamo se sa skrivenim i premještenim grobnicama, ali naši rezultati su posljedica sustavnog rada, međuresorne suradnje i stalnog jačanja metodologije", kazao je.
Prošle godine provedeno je cjelovito terensko istraživanje i probna iskapanja na 29 lokacija. Pronađena je nova masovna grobnica na Ovčari kod Vukovara i šest pojedinačnih grobnica iz kojih su ukupno ekshumirani posmrtni ostaci 10 osoba, naveo je.
Ukupno su tijekom prošle godine identificirani posmrtni ostaci 43 osobe, a pogrebna skrb organizirana je za 40. U odnosu na podatke iz izvješća, u prvom tromjesečju 2026. procesom identifikacije utvrđena je sudbina još 18 osoba te je istraženo sedam lokacija, a u tijeku su istraživanja mogućih prikrivenih grobnica na području Grabovo-Ovčara, kao i nastavak istraživanja na lokaciji Petrovačka dola.
"Petrovačka dola predstavlja najzahtjevniju lokaciju u procesu traganja za nestalima iz Domovinskog rata, kako u operativnom, tako i u tehničkom smislu. Tijekom 2025. uklonili smo više od 48.000 kubnih metara otpada i materijala, a od 2022. više od 170.000 kubnih metara otpada. To jasno pokazuje razmjere složenosti ove lokacije, budući se radi o prostoru bivšeg odlagališta otpada, uključujući i opasni materijal poput azbesta", rekao je Medved.
Od 2016. godine do danas identificirano je 340 osoba, od kojih je 68 hrvatskih branitelja, 71 žena i tri maloljetne osobe. Pretraženo je više od milijun četvornih metara površine, a u 10 godina pronađeno je sedam masovnih i 46 pojedinačnih grobnica.
Prema evidencijama osoba nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa na dan 31. prosinca 2025. bilo je 1740 neriješenih slučajeva, od kojih 1352 nestale osobe te 388 smrtno stradalih osoba, a do ovoga trenutka taj se broj smanjio.
Financijska podrška za nabavu opreme za DNA laboratorij
Kako je naveo Medved, Ministarstvo na današnji dan još traga za 1344 nestale te 383 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1727 neriješenih slučajeva iz Domovinskoga rata.
"Obiteljima koje traže svoje najmilije jasno poručujemo; ustrajat ćemo u potrazi, zaštiti dostojanstva svake žrtve i poštovanju prava na istinu o svim nestalim osobama iz Domovinskog rata", naglasio je.
Radi unaprjeđenja procesa identifikacije posmrtnih ostataka žrtava iz Domovinskoga rata te žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, Vlada je podržala financiranje nabave opreme za mehaničku obradu i automatiziranu izolaciju za DNA laboratorij Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nova oprema za izolaciju DNA omogućuje standardizaciju procesa te implementaciju metodologije u laboratorijski sustav, što je značajno pri obradi degradiranih i problematičnih uzoraka kojih je s obzirom na protok vremena sve veći broj. Procijenjena vrijednost opreme iznosi oko 250.000 eura, a osigurat će se u državnom proračunu.