Stiže još jedna mjera pomoći za dio građana, a neke kazne će rasti: Pogledajte detalje

Vlada je početkom tjedna predstavila 10. paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu. "Cilj je pomoći svim građanima i gospodarstvu da premostimo izvanredne okolnosti. Uz mjere koje su ciljale na trošarine, donijeli smo odluke o posebnoj podršci poljoprivrednicima, ribarima, primateljima socijalnih naknada kao i odluke vezane uz cijene struje i plina koje ostaju u istom režimu do 1. listopada", istaknuo je premijer Andrej Plenković.

"Pratit ćemo situaciju i pravovremeno reagirati", poručio je i dodao kako vjeruje da više neće biti gužvi kakve su se stvarale uoči promjene cijena goriva.

Premijer je podsjetio i da je dosad u obnovu od potresa utrošeno 4,6 milijarde eura čime Vlada ističe važnost obnove, a svima koji su stradali u potresu zahvalio je na strpljenju s obzirom na to da je za sanaciju tako velike štete potrebno vrijeme.

"Hvala na strpljenju onima koji su stradali u potresu, ali ovako velike štete zahtijevaju vrijeme i ozbiljnost. Podsjećam javnost, odabrali smo put suvremenih standarda u protupotresnoj zaštiti, tako da sva sredstva koja su uložena budu svrhovito uložena u sigurnije zgrade i objekte", rekao je Plenković.

Pomoć potrebitim građanima

Vlada je na sjednici donijela zaključak kojim će Hrvatske šume korisnicima prava iz sustava socijalne skrbi odobriti dodatni popust od 15 posto za snabdijevanje ogrjevnim drvom do 1. travnja 2027., pri čemu će korisnici zajamčene minimalne naknade imati prioritet.

Uz već raniji odobren popust od pet posto, donošenjem te mjere popust se povećava na 20 posto i to na količinu od 450.000 kubičnih metara.

Mjerom će biti obuhvaćeno oko 60.000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo kao energent, a procijenjena vrijednost mjere je oko pet milijuna eura.

Rastu kazne za prekršaje

Vlada je u Sabor poslala izmjene i dopune nekoliko zakona, a među njima i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji donosi povećanje maksimuma novčanih kazni za određene institute.

Državni tajnik Ivan Crnčec istaknuo je da je cilj povećati učinkovitost pravosudnog sustava, posebno kroz smanjenje broja neriješenih predmeta, pri čemu je prvi put zabilježeno manje od 400.000 takvih slučajeva – trenutno oko 385.000, što je značajan napredak u odnosu na razdoblje prije ulaska u Europsku uniju.

Izmjene Prekršajnog zakona fokusirane su na modernizaciju postupka, što uključuje uvođenje e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, efikasnija razmjena pismena te smanjenje troškova postupka.

E-komunikacija će biti obvezna za državna tijela, lokalne jedinice, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti ako će na to pristati.

Od 1. srpnja 2027. uvodi se i obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava.

Povećavaju se maksimalne novčane kazne

Uz tehnološke novitete, redefinira se kaznena politika. Ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim s ciljem motivacije počinitelja prekršaja da novčanu kaznu plate na mjestu njegova počinjenja u umanjenom iznosu. Navedena pogodnost i dalje će postojati i za kazne izrečene drugim odlukama o prekršaju, primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom.

Povećavaju se maksimalne novčane kazne. Po obaveznom prekršajnom nalogu povećavaju se sa 663 na 1000 eura, pri čemu ostaje mogućnost plaćanja dvije trećine kazne, one koje se mogu odmah naplatiti s 265 na 380 eura, pri čemu ostaje pogodnost plaćanja polovine kazne, te one za koje se može dobiti samo upozorenje sa 132 na 300 eura, čime će se omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja.

Te bi izmjene trebale, očekuju u Ministarstvu pravosuđa, rezultirati smanjenjem broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima.

Za provedbu uvođenja obveznog tonskog snimanja u državnom proračunu za ovu godinu osigurana su sredstva u iznosu 2,1 milijuna eura za opremanje 212 sudnica.

"Portfeljno jamstvo za poljoprivredu"

Vlada je po hitnom postupku u Sabor poslala i Prijedlog dopuna Zakona o tržištu kapitala, a donijela je i odluku o usvajanju Nacionalnog jamstvenog programa "Portfeljno jamstvo za poljoprivredu".

Predloženim dopunama Zakona o tržištu kapitala u hrvatski pravni sustav prenosi se tzv. content direktiva, koja omogućuje državama članicama EU-a da izuzmu dio poduzetnika od obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026.

Program "Portfeljno jamstvo za poljoprivredu" doprinijet će, kazao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, jačanju otpornosti gospodarstva i domaće poljoprivredne proizvodnje.

Program je namijenjen subjektima malog gospodarstva koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, odnosno primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Cilj Programa je potaknuti aktivnosti financijskih institucija, odnosno olakšati pristup financiranju mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost - primarnu poljoprivrednu proizvodnju i koji ulažu u prihvatljive djelatnosti.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) tim će subjektima putem financijskih instrumenata omogućiti jamstvo za pokriće dijela glavnice i redovne kamate. Maksimalni iznos jamstva je 150.000 eura za mjeru A - Investicija, a za mjeru B - Obrtna sredstva maksimalni iznos je 100.000 eura.