Slučaj Ina-MOL

Analiza Mislava Bage: Ako Hrvatska u Washingtonu izgubi ovaj spor, to bi nas moglo koštati i do 14 milijardi kuna

1/4 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Prošle su gotovo dvije godine od najave Vlade da će otkupiti mađarski dio Ine. Zasad je sve ostalo samo na najavama. U isto vrijeme Hrvatska gubi stotine milijuna kuna u sudskim sporovima koje zbog Ine vodi s Mađarima.

Hrvatska kad je u pitanju Ina, nogometnim rječnikom rečeno, na dva arbitražna suda zasad gubi s 0:1. Izgubili smo u Ženevi, gdje je Hrvatska sama pokrenula spor 2015. godine. Vlada Zorana Milanovića smatrala je da je ugovorom kojim je Ina predana na upravljanje mađarskom MOL-u, praktički prepuštena cijela Ina. To je takozvani čuveni dogovor bivšeg premijera Ive Sanadera i Zsolta Hernandija, u kojem je navodno Sanader dobio 10 milijuna eura kako bi prepustio upravljačka prava MOL-u.

U međuvremenu ta presuda na hrvatskim sudovima pada, a Hrvatska i u Ženevi gubi spor. Cijeli trošak koji Hrvatska mora platiti iznosi 215 milijuna kuna, no Mađari, želeći osnažiti svoju presudu iz Ženeve, Hrvatsku tuže u Washingtonu. Zašto tamo? Zato što američki sudovi najbrže donose presude. S obzirom da je Hrvatska platila izgubljeni spor, Mađari povlače svoju tužbu u Washingtonu, no ostaje pitanje postoji li neki dogovor Zagreba i Budimpešte.

Mađari povlače tužbu, a Zagreb povlači tužbu za uhićenjem Zsolta Hernandija. Premijer Plenković je oko tog pitanja vrlo tajanstven te je samo poručio kako ga mađarska odluka nije iznenadila.

Mađari su Hrvatsku tužili puno prije nego li je to Hrvatska učinila protiv Mađarske u Ženevi. Tužbu su podnijeli zbog takozvanog plinskog biznisa 2013. godine. Ove godine sve je završilo i ispitani su svi svjedoci iz Zagreba i Budimpešte. Sad slijedi pisanje presude, koje može potrajati i do dvije godine.

Problem je zapravo počeo 2009. godine kad je sklopljen takozvani plinski biznis po kojem je Hrvatska trebala preuzeti tvrtku koja se zove Prirodni plin. Iste godine rade se i računice, no u tom trenutku gospodarska kriza je na vrhuncu. Prodajna cijena plina trebala je biti 1,5 kuna, no na tržištu je tad cijena bila 2,5 kuna. Procjena Vlade je bila da bi samo u toj godini gubitak u tom biznisu za Hrvatsku iznosio 3,5 milijardi kuna pa Vlada Jadranke Kosor odustaje od plinskog biznisa 2010. godine.

No, sad na kraju, kad presuda iz Washingtona bude gotova, u najgorem slučaju - ako Hrvatska bude osuđena - to bi proračun moglo koštati između 12 i 14 milijardi kuna.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

1/8 >> Pogledaji ovu galeriju
Hrvatska Igračke koje nećemo zaboraviti: Pričaju priču, mirišu na Zagorje i vraćaju u djetinjstvo

1/5 >> Pogledaji ovu galeriju
Hrvatska Ansambl LADO: Tajna čarobnih nastupa čuvara hrvatske nematerijalne baštine