Tvrtka Bisnode napravila je analizu isplata iz državnog proračuna prema pravnim subjektima. Pokazalo se kako je u periodu od posljednje tri godine iz državnog proračuna isplaćeno 255,6 milijardi kuna prema 33.604 javna subjekta.
Poslovnim subjektima isplaćeno je kroz tri godine 38,9 milijardi kuna dok je većina novca isplaćena je jedinicama lokalne i regionalne samouprave, bolnicama i financijskim institucijama.
2014. godine poslovnim subjektima je iz državnog proračuna isplaćeno rekordnih 13,85 milijardi kuna da bi već iduće godine taj iznos pao na 12,78 milijardi.
Kako su nam iz Bisnodea pojasnili, isplate iz državnog proračuna odnose se na isplate za isporučene robe i usluge, subvencije, poticaje, pomoći, penale i eventualno izgubljene sporove.
286 tvrtki od države dobilo više novca od svojih ukupnih prihoda
Novac koji su dobili iz državnog proračuna većini ovih tvrtki predstavlja manje od 1 posto njihovih ukupnih prihoda, no gotovo tri posto tvrtki od države je dobilo više novca no što na godišnjoj razini iznose njihovi ukupni prihodi iz ostalih izvora. Točnije, 286 poduzeća je zabilježilo veće uplate iz državnog proračuna u odnosu na ostvarene prihode.
Bina-Istra dobila 31 milijun kuna po zaposleniku?
A tko je u 2015. dobio najviše novca po zaposleniku?
Na prvom mjestu, prema ovoj analizi, smjestila se Bina-Istra kojoj je iz državnog proračuna bio isplaćen čak 31 milijun kuna po zaposleniku. Slijedi joj Autocesta Zagreb-Macelj s 19,3 milijuna kuna po zaposleniku, zatim Varteks Pro s 6,5 milijuna kuna po zaposleniku, Agencija ALAN s 5,6 milijuna kuna po zaposleniku te GEN-I s 5,4 milijuna kuna po zaposleniku. Među 10 tvrtki koje primaju najveći iznos zaposleniku su i Hrvatske ceste, MEDICEM-SERVIS, LMG Autokuća, POBA faktor te Hrvatske autoceste.
S obzirom da analiza ukazuje na golem nova po djelatniku za Bina Istru, od ove smo tvrtke zatražili pojašnjenje. Rečeno nam je kako Bina Istra ima '230 djelatnika, a ne njih 9 koje je agencija Bisnode uzela za kalkulaciju'.
Doznajemo i kako je financijski doprinos uplaćen Bina Istri iz državnog proračuna ponajviše služi za sufinanciranje servisiranja duga korištenog za građenje u projektu Istarskog ipsilona. 'Obzirom na nedovoljnu razinu prometa te na kratak rok koncesije, trenutno prihodi cestarine ne mogu se pokriti troškove izgradnje autoceste u Istri', kažu u Bina Istri.
'Kratko koncesijsko razdoblje projekta Istarskog ipsilona, za koje se opredijelila država, ne otvara mogućnost pristupa održivim modelima financiranja. Drugim riječima, kratka razdoblja povrata kredita, iziskuju plaćanje visokih rata što se prihodima iz cestarine ne može pokriti pa se država opredijelila za financijski doprinos projektu', dodaju u istarskoj cestarskoj tvrtki.
Kažu da je proizvodnja stup gospodarstva, kad ono...
Što se raspodjele novca po sektorima djelatnosti tiče, najveći udio išao je prema građevinskom sektoru, zatim prijevozničkom sektoru koju su dobili 28,03 odnosno 23,31 posto sredstava, a daleko iza njih su proizvođački sektor s 13,39 posto i trgovina sa 6,94 posto.
Što se tiče poslovanja tvrtki koje dobivaju novac iz državnog proračuna, podaci jasno pokazuju kako takve tvrtke imaju manje negativnih događaja od prosjeka ostalih gospodarskih subjekata. Točnije, imali su dvostruko manje blokada žiro računa i ulazaka u predtečaj te višestruko manje slučajeva stečaja, nesiplate plaća, i poreznog duga.
Bankama u tri godine isplaćeno 134 mlrd kuna
Vrlo zanimljiv je i podatak da su banke, koje su zbog kvalitetnije analize bile odvojene od realnog sektora, kroz period 2013.-2015. primile ukupno 134,9 milijardi kuna iz državnog proračuna što je više od jednogodišnjeg proračuna RH.
Kako su nam stručnjaci za područje ekonomije objasnili, tu se većinom radi o subvencijama kamatnih stopa.
Prema isplatama vodeća banka je bila HPB, iza nje Zagrebačka banka, pa PBZ, Erste banka te OTP.