Prijedlog izmjena Zakona o zemljišnim knjigama dobio je danas potporu saborskih klubova, koji očekuju da će brži i jeftiniji zamljišnoknjižni postupci konačno uvesti reda u vlasničke odnose nad nekretninama i tako potaknuti investicije.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je kazao kako su zadnjih godina u tom području napravljeni veliki pomaci, ali da velike probleme u pitanju vlasništva i dalje čini neujednačena praksa od suda do suda, kako u rokovima rješavanja predmeta, tako i samim odlukama.
>> Kreće rješavanje kaosa u zemljišnim knjigama
Na nacionalnoj razini proces upisivanja vlasništva u zemljišne knjige prosječno traje 34 dana, pri čemu praksa varira od sudova gdje se to rješava u stotinu ili nekoliko stotina dana, do onih gdje je proces gotov u jednom danu.
"To stvara pravnu nesigurnost kod građana. Možda je feudalizacija teška riječ, ali nema jedinstvene sudske prakse i vrijeme je da uspostavimo nacionalni pravni režim", poručio je ministar te dodao kako je cilj dosegnuti prosjek od sedam dana za rješavanje predmeta.
Predloženim izmjenama unapređuje se jedinstveni sustav registra nekretnina kojim se objedinjavaju podaci iz zemljišnih knjiga i katastra te uvodi elektroničko vođenje zemljišnih knjiga. Na taj se način, istaknuo je Miljenić, stvara okvir za budućnost, kada će građani svoj zemljišnoknjižni predmet moći pratiti na internetu te izvatke dobiti u mjestu boravišta.
U cilju skraćenja postupka povodom pravnih lijekova u Zakon se uvodi prigovor kao remisorno pravno sredstvo te predlaže osnivanje Visokog zemljišnoknjižnog suda koji bi odlučivao o žalbama.
Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti) rekao je kako predviđena digitalizacija zemljišnih knjiga i elektroničko vođenje postupaka neće samo po sebi riješiti problem, ako ne postoje oni koji na njima znaju i voljni su raditi. Pozdravio je najavljeno objedinjavanje gruntovnica i katastra, što je, istaknuo je, i preduvjet za kvalitetno poslovanje i funkcioniranje sustava, ali i za investicije koje toliko nedostaju Hrvatskoj "zbog nesređene pravne, pa i ove situacije".
Da će zakonske izmjene potaknuti investicije, "jer zbog krnjeg vlasničkog ambijenta u pojedinim prostorima investicijska klima ne može zaživjeti", očekuje i Mile Horvat (SDSS). Još više, ipak, očekuje u sređivanju stanja u vlasničkim odnosima nad nekretninama kojima su prije Domovinskog rata raspolagali izbjegli Srbi, a na koje se uknjižila država, s obzirom da su dokumenti koji dokazuju njihovo vlasništvo nestali ili su uništeni.
Draženko Pandek rekao je kako u SDP-u zakonske izmjene vide kao značajan korak ka uređivanju zemljišnoknjižnog stanja, te jačanju konkurentnosti Hrvatske i otklanjanju pravne nesigurnosti, a time i olakšanju prometa nekretnina i investicijama, kako društvenih tako i privatnih.
Iako je u tom području učinjeno puno zadnjih godina, ocijenio je kako je stanje i dalje nezadovoljavajuće te da se nužnom nameće nastavak reforme, čemu pridonosi i ovaj zakonski prijedlog.
Zakonske izmjene podržao je i HDZ, u ime kojega je Ana Lovrin rekla kako je riječ o daljnjem napretku u sređivanju i transparentnosti prometa vlasništva nekretninama. No, istaknula je kako ni kvalitetni propis neće dati rezultata ako za njegovu provedbu nisu osigurani financijski i kadrovski resursi te čvrsta volja.
Zoran Vinković rekao je kako zakon podupire i HDSSB, ali i upozorio da se, unatoč potpisanim ugovorima i podignutim kreditima i dalje ne provodi državna geodetska izmjera. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook