Što radi država?

Alarmantno stanje: U Hrvatskoj deseci tisuća građana ne mogu ostvariti osnovno ljudsko pravo

Ilustracija - 1
Ilustracija - 1 Foto: Getty Images
Pravo na dostojanstvenu smrt u Hrvatskoj mnogima je uskraćeno pa su udruge uputile hitan apel za donošenje Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi.

Palijativna skrb temeljno je ljudsko pravo, a Hrvatska već pet godina nema Nacionalni program za njezin razvoj. Sustav je spor, neujednačen i neodgovarajući – mnogi ostaju bez prijeko potrebne skrbi. Nedostatak educiranih stručnjaka, slab kapacitet u zdravstvu i socijalnoj skrbi, slaba suradnja među sektorima i ogromne regionalne razlike, čine skrb teško dostupnom, upozoravaju udruge koje se bave palijativnom skrbi te surađuju s korisnicima i njihovim obiteljima. Stoga su uputile javni apel za donošenje Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi.

Već sada oko 50.000 bolesnika u Hrvatskoj godišnje treba palijativnu skrb, a bit će ih sve više jer, iako je palijativna skrb namijenjena umirućim bolesnicima bez obzira na godine, činjenica je da je Hrvatska zemlja sa sve većim brojem starije, a time i često teško bolesne i umiruće populacije.

Ilustracija Ilustracija - 3 Foto:Getty Images

Već pet godina bez ključnog dokumenta

Nacionalni program razvoja palijativne skrbi nužan je za sustavno planiranje i unapređenje palijativne skrbi kao ključne zdravstvene i socijalne usluge. Prethodni program istekao je 2020. godine. 

"Unatoč najavama o njegovoj izradi, novi program još nije izrađen pa tako ni usvojen, a većina posla počiva na udrugama i volonterima kojima su zbog nedonošenja Nacionalnog programa dodatno zavezane ruke jer, prema Nacionalnom programu, država raspoređuje sredstva iz europskih fondova namijenjena za razvoj palijativne skrbi, a mi se ne pomičemo s mjesta", upozoravaju iz Centra za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje – Krugovi, koji je s partnerima izradio zagovarački dokument za unaprjeđenje palijativne skrbi.

U Hrvatskoj je stanje alarmantno, naglasili su i pobrojali: "206 postelja u javnom zdravstvu, 42 mobilna tima i 272 volontera ne mogu pokriti potrebe palijativnih pacijenata. Neagilnost mjerodavnih ozbiljno otežava razvoj palijativne skrbi, planiranje financijskih i ljudskih resursa te usporava usklađivanje s europskim standardima. Palijativna skrb osigurava dostojanstvo, olakšava patnju i poboljšava kvalitetu života teško bolesnim osobama i članovima njihovih obitelji. Ulaganje u palijativnu skrb ulaganje je u ljudskost. Vrijeme je da se podignu standardi te osigura ravnopravna i dostupna skrb za sve kojima je potrebna."

Ilustracija Foto:Getty Images

Poražavajući brojevi

"Palijativna skrb potrebna je za 50 do 89 posto svih umirućih, što znači da u Hrvatskoj takvu pomoć treba između 26.000 i 46.000 bolesnika godišnje. U Hrvatskoj trenutačno djeluju 42 mobilna palijativna tima. Mnoge županije imaju samo jedan tim, a samo dvije osiguravaju dežurstvo vikendom i praznicima. U Mreži javne zdravstvene službe predviđeno je samo 206 postelja za palijativnu skrb, što je nedostatno za stvarne potrebe pacijenata. Aktivno je samo 272 volontera u palijativnoj skrbi, što znači da jedan volonter podržava između 95 i 169 bolesnika", navode iz Krugova.

Kao ključne probleme na terenu ističu "nedostatke u komunikaciji i koordinaciji – zdravstveni i socijalni sustavi nisu usklađeni, što rezultira neujednačenim planiranjem skrbi i nedostatnom podrškom pacijentima i članovima njihovih obitelji. Nedostatak kapaciteta i edukacije – stručnog kadra u medicinskom i socijalnom sektoru nema dovoljno, a postojeći stručnjaci nisu adekvatno educirani ni stimulirani za rad u palijativnoj skrbi. Oslanjanje na entuzijazam pojedinaca i udruga – sustav prečesto ovisi o osobnoj inicijativi i poznanstvima unutar sustava, dok udrugama nedostaje sustavna podrška."

Ilustracija - 7 Foto:Getty Images

Palijativna skrb nije luksuz

Premda su se, kažu, u više navrata obraćali Vladi i resornim ministarstvima, a dokument s nedavno održanog okruglog stola poslan je i saborskim klubovima i političkim strankama, zasad nema pravog odgovora.

"Palijativna skrb nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo", podsjećaju udruge i upozoravaju: "Svaki dan odgode znači nepotrebnu patnju tisuća građana i njihovih obitelji. Vrijeme je da se sustavno i odgovorno pristupi ovom ključnom pitanju i osigura dostojanstvena skrb za najranjivije među nama."

Ilustracija - 5 Foto:Getty Images

Plan još uvijek u izradi

Iz Ministarstva zdravstva za DNEVNIK.hr istaknuli su da je novi Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj u izradi s ciljem unaprjeđenja djelatnosti palijativne skrbi u skladu sa specifičnim potrebama palijativnih bolesnika i njihovih obitelji te specifičnostima geografskih područja Hrvatske.

Kao ključna poboljšanja u daljnjem razvoju palijativne skrbi koja će biti definirana i novim Nacionalnim programom ističu da će poboljšati koordinaciju i integraciju svih razina palijativne skrbi i ubrzati razvoj informatičkog sustava u palijativnoj skrbi, osigurati informatičko rješenje za povezivanje svih sudionika unutar palijativne skrbi horizontalno i vertikalno te povezati zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi povezivanjem postojećih informatičkih rješenja u jedinstvenu nacionalnu informatičku platformu na CEZIH-u.

Također, dodaju, u planu je stvoriti nacionalnu mrežu za terapiju boli u palijativnoj skrbi, ubrzati razvoj palijativne skrbi za ranjive skupine, izraditi standardiziranu dokumentaciju protokola i smjernica u palijativnoj skrbi, pripremiti nacionalni registar palijativnih bolesnika, definirati ulogu volontera, neformalnih njegovatelja i organizacija civilnog društva i njihova načina djelovanja u sustavu palijativne skrbi.

Ilustracija - 2 Foto:Getty Images


Novom Mrežom javne zdravstvene službe omogućeno je prema zahtjevima jedinica područne (regionalne) samouprave ugovaranje više koordinatora za palijativnu skrb, mobilnih palijativnih timova i palijativnih postelja, na temelju stručnih analiza i mapiranja trenutačnih potreba na županijskoj razini i projekcijama budućeg stanja koja se odnose na podatke i analize vezane za demografska kretanja i očekivano povećanje broja pacijenata u sustavu palijativne skrbi, ističu iz Ministarstva iz kojeg su najavili i edukacije te kampanje o palijativnoj skrbi i razmjenu iskustava.

Mrežom je predviđeno povećanje broja koordinatora s 52 na 73, povećanje mobilnih palijativnih timova s 52 na 73, povećanje broja palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja s 44 na 130, koje će uključiti i ugovaranje palijativnih postelja u domovima zdravlja koji ih do sada nisu imali te ugovaranje 14 palijativnih postelja u Ustanovi za palijativnu skrb Hospicij "Blaženi Miroslav Bulešić" te povećanje broja palijativnih postelja u bolničkom sustavu s 349 na 768.