Tata Igor je inženjer, sin Ivan želi biti fizičar, a najmanji Luka tek otkriva vrtić. Svaku nedjelju zajedno uživaju u nogometu, a uskoro bi mogli i češće, kad tata ode u mirovinu. Za koju je puno i naporno radio.
Curi u ovoj zemlji na sve strane, podaci su takvi da nas zapanjuju. Svi su demografski pokazatelji negativni. Uz sve to, Hrvatska i nestaje prirodnim putem, možda čak na razini 20.000 osoba godišnje' "Mi koji radimo, uplaćujemo... A umirovljenicima ni to nije dovoljno da dobiju svoje novce. Ne vjerujem u mirovinski sustav i mislim da se ljudi moje generacije moraju sami za sebe pobrinuti", smatra Igor.
Slično razmišlja i njegov srednjoškolac Ivan.
"Ako odete s 50, odnosno 40 godina staža, onda vam je maksimalna penzija. Ako odete samo s godinom manje, onda se penzija sroza. To je veliki problem i zato bi trebalo što dulje probati raditi. I što kasnije otići u mirovinu."
No, stvarnost je nešto drugačija. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj sve više ljudi odlazi u prijevremenu mirovinu. Starosnih mirovina je samo 40 posto, dok je europski prosjek čak 77%. Po tome smo na samom dnu europske ljestvice.
A koliko je situacija alarmantna, pokazuje i podatak prema kojem je od ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj, njih čak 75% mlađe od 50 godina. Isto tako, njih samo 5% starije je od 65 godina.
"Ja bih rekao da curi u ovoj zemlji na sve strane, da su podaci takvi da nas zapanjuju. Svi su demografski pokazatelji negativni. Uz sve ovo što smo izgovorili Hrvatska još nestaje prirodnim putem, možda čak na razini 20.000 osoba godišnje", upozorava demograf Stjepan Šterc.
Poraznu statistiku narušava gospođa Ratka. Radila je u školi i doživjela starosnu mirovinu.
"Otišla sam sa svojih 60 godina i uživala onda poslije u svim danima koji su došli. Skromni smo, trošimo ono što smo zaradili i uživamo u svojoj mirovini", kaže umirovljenica.
Na jednog umirovljenika danas u Hrvatskoj dolaze 1,2 zaposlena. Omjer koji je, ističu u stranci umirovljenika, dugoročno neodrživ.
"Ljudi sve češće idu u mirovinu jer žele neki svoj mir. Jer današnje vrijeme i današnji svijet rada je bitno drugačiji, to je svojevrsna socijalna džungla i zakon jačega. Rade se svojevrsni tehnološki viškovi na način da se ljude upućuje u prijevremenu mirovinu i to sa poticajnim otpremninama", naglašava Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika.
Za mirovine se iz proračuna izdvaja 36 milijardi kuna na godinu. Od doprinosa se uprihodi tek 21 milijarda. Stabilizirati mirovinski sustav bit će zasigurno i jedna od glavnih zadaća buduće Vlade.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr