14.00 Aktualno prijepodne je završilo.
13.46 Nezadovoljan najavama da trasa Jadransko-jonske autoceste neće ići preko dubrovačkog područja, nego preko BiH, HDZ-ov zastupnik Frano Matušić savjetovao je danas premijeru Zoranu Milanoviću da se kandidira za premijera Republike Srpske.
Matušić je tijekom saborskog aktualnog prijepodneva premijera upitao zašto ne poštuje važeće prostorno-planske dokumente koji su predvidjeli nastavak gradnje autoceste od Ploča do Dubrovnika.
Milanović je uzvratio da je njegova vlada osigurala 330 milijuna kuna za cestovno povezivanje juga Hrvatske.
'Ispričavam se ako vas to ne zadovoljava, a kad bude jasno da je to most, ili ne znam što, vjerojatno ćete ostati bez ijednog pitanja. Ja ću za sada još uvijek biti suzdržan pa ću reći da to nije most nego je tobogan', poručio je Milanović HDZ-ovu zastupniku.
Ustvrdio je da su HDZ-ove vlade bez osiguranog novca pet puta otvarale gradilište nastavka autoceste te s izvođačima sklapale ugovore koje je država kasnije morala raskidati.
Kad je riječ o Jadransko-jonskoj autocesti, kazao je kako “ne zna hoćemo li graditi kroz ona mala lijepa mjesta Dubrovačkog primorja, ljudima preko terase i kroz podrume i konobe autocestu s četiri trake".
Uvjeren je da će, nakon gradnje te autoceste, putnici s Kosova i iz Albanije Hrvatskim autocestama donijeti toliki promet 'da čak ni cijena izgradnje kilometra koju smo uspjeli dosegnuti za vrijeme mandata jednog ministra i jedne Vlade neće biti prepreka da se na tome zarađuje'.
Nezadovoljan odgovorom, Matušić je podsjetio da je Vlada u posljednje dvije i pol godine nekoliko puta mijenjala mišljenje o izgradnji Pelješkog mosta.
'Pa tko vama išta više može vjerovati? Mislite li stvarno ponižavati hrvatske građane s juga, iz Dubrovnika, da idu preko Trebinja prema Zagrebu? Ako želite razvijati Trebinje, javite se za predsjednika Vlade Republike Srpske. Tamo ćete sigurno ostvariti uspjeh', poručio je Matušić premijeru.
13.33 Željko Reiner (HDZ) premijera je pitao zašto je na nasrtaj na manjinska prava u Srbiji reagirao mlako, kao i zašto nije reagirao na govor patrijarha Irineja u Pakracu.
Milanović ga je uputio da možda to može pitai predsjednika svoje stranke. Kasnije je napomenuo da se šef HDZ-a slikao i ljubio s ljudima čija uloga u 90-ima nije najčistija, ali 'on je radio svoj posao zbog čega ga nitko nije napadao'. 'Vaša retorika ide u pravcu huškanja', rekao je premijer i nastavio 'Onaj tko se mača laća, od mača možda ne mora poginuti, ali će se porezati'.
'Lako se izgalamiti. Mogli bi mi otvoriti jako puno pitanja u Hrvatskoj, želite li to' pitao je.
13.24 Nadica Jelaš ministra Orsata Miljenića podsjetila je na usvojeni izmijenjeni prekršajni zakon koji je ponudio naplatu kazni na licu mjesta uz određeni popust. Pitala je kakvi su rezultati primjene zakona.
Miljenić: 'U razdoblju od jedne godine zakon je polučio sve efekte koje smo očekivali. Čak i nešto više od toga. Htjeli smo rasteretiti sudove, povećat naplatu. U ovom trenutku visoki prekršajni su 49 i nešto posto manje predmeta. Pad je priljeva na sve prekršajne sudove. 126 posto se povećala naplata na licu mjesta.
Imamo registar u kojem je 30 tisuća građana. To su ljudi koji kad dođu na šalter neće moći registrirati auto. Sve što smo zacrtali smo ostvarili.'
13.04 Dražen Đurović (HDSSB) pitanje je postavio premijeru.
'Najavljene izmjene poreza na dohodat većinom svi pozdravljamo obzirom da će se povećati prihodi. No to će se refkletirati na općine i gradove kojima će se smanjiti prihodi. Postoji li plan na koji način ćeš se pomoći gradovima da im se ne smanje toliko prihodi? A drugi dio pitanja je da recesija traje šest godina, imate li ambiciju u posljednjoj godini mandata završiti ga s time da Hrvatska izađe iz recesije?'
Milanović: 'Hrvatska će izaći iz recesije, a zašto je bila tako dugo u recesiji i zašto je u nju ušla na jedan trom način, na to sam danas pokušao dati odgovor. Model rasta je potrošen i treba tražiti novi, ali to neće ići preko noći. Orijentacija je ranije u Hrvatskoj bila pogrešna. Mi smo pali 2009. i otada smo u recesiji. To prestaje sljedeće godine, ali stope rasta od pet posto teško ćemo uskoro imati. Pitanje vezano uz izmjene zakona - mogu vasm samo reći da ćemo voditi računa o onima koji će ostati bez određenog dijela iznosa. Požega ostaje bez nekoliko milijuna. Kroz neke druge korekcije ćemo dio toga pokušati nadoknaditi, ali mjera je ispravna.'
12.42 Damir Kajin osvrnuo se na osobe na hip hop festivalima koje u uhvaćene s drogom. '95 posto koji su na tim festivalima zapravo su na tableticama, to Hrvatsku na neki način pretvara u narko destinaciju koju sponzorira lokalna uprava, ali i ministarstvo turizma. Pitanje bi bilo da li netko prati što se dešavana na tim festivalima u Puli, tko radi radne dozvole, radi li netko provjere jer imam dojam da cijela ta radikalna londonska scena dolazi u Istru odmorit se', rekao je Kajin koji je napomenuo da se u Puli ove godine trebao pojaviti i Jihadi John kojeg se sumnjiči da je trojici odrubio glavu.
Ranko Ostojić Kajinu je rekao da su brojke koje je naveo djelomično točne, kao i da aktivnosti i rezultati PU istarske opovrgavaju ono što je naveo.
'Navedeni gospodin osumnjičen za egzekuciju Jamesa Foleya prema evidencijama iz MUP-a nije boravio na području Repulike Hrvatske', odgovorio je Ostojić.
12.17 Zlatko Tušak (Hrvatski laburisti) pitanje je postavio ministru Mrsiću. Zamolio ga je da mu otkrije recept za lijepe brojke o nezaposlenosti koje je iznio jer im, rekao je, nitko razuman ne može povjerovati.
Ministar mu je poručio kako nisu ništa skrivali, te da je pozitivan trend vidljiv u porastu broja ljudi koji izlaze iz evidencije Zavoda, ali i po povećanoj uplati doprinosa.
12.06 Ministrica Milanka Opačić odgovorila je na pitanje o jedinstvenom novčanom centru. 'Riječ je o jednoj od 9 reformi koja nije reforma za jedan mandat, nego se radi u najmanje dva mandata. Jedinstveni novčani centar znači da bi država na jednom mjestu imala kontrolu nad svim davanjima. Za centar smo dobili zajam svjetske banke. Završili smo i reformu socijalnih naknada. Već od 1.1. prošle godine povećali smo naknadu za samce 100 kuna, nije puno, ali to su ljudi koji nam najviše klize u zonu siromaštva. Nije dovoljno, ali je korak naprijed', rekla je ministrica.
12.01 Hrvoje Nekić (SDP) pitanje je postavio ministru Lalovcu. Zamolio je da objasni mjeru povećanja neoporezivog dijela dohotka s 2200 na 2600 kuna.
'Ovo nije jednokratna mjera', naglasio je Lalovac.
'Bitno je reći da oni s neto plaćom oko 3900 kuna do sada su plaćali porez na dohoda 94 kune, a sada će ga plaćati 13 kuna. Oni s 10 tisuća kuna bili su oporezovani s 3500 kuna, a sada će imati oporezivanje 3000 kuna. Mi smatramo da je i to puno. Veliki problem je da građani imaju niska primanja, a poslodavci jako puno plaćaju razne dodatke. Idemo u smjeru da rasteretimo srednji sloj', rekao je ministar.
11.50 Josip Đakić (HDZ) pitanje je postavio premijeru Milanoviću. Podsjetio je na reforme koje je Vlada najavljivala, a koje su propale. Također, naglasio je da je konzultantima isplaćen novac bez rezultata. Pitao je premijera hoće li gasiti županije ili općine i zašto su odustali od pripremljenog zakona
'Teško je bilo pratiti sve što ste rekli. Pričate stvari koje nisu istina. Nemam vremena ni razloga da s time polemiziram', rekao je Milanović.
'Znate dobro da županije kako ste rekli planiramo ukinuti ili koju ste riječ upotrijebili, zgasiti županije. Ne znam kako se to zgasi županija, ali mislim da treba prije svega zgasiti hrvatski ustav, to ne možemo sami bez vas pa vam pitam bi li vi u tom naporu gašenja bili jedan od vatrogasaca', nastavio je.
'Od vas računam samo na opstrukciju svih važnih stvari', rekao je Milanović. 'Što se tiče pravca države pomozite gdje možete, opstruirajte, ali znajte da nas prepast nećete', zaključio je Milanović koji je podsjetio da su nasljedili državu od zastupnika koji je od ACI-ja uzeo sat vrijedan 5000 dolara i poklonio ga prijatelju.
'Nepotpuno, netočno, nezadovoljan sam odgovorom', rekao je Đakić.
11.34 Goran Beus Richembergh (HNS) pitanje je postavio Vesni Pusić. Ticalo se Nevena Mimice i njegovo vođenja sektora međunarodne suradnje i razvoja. Zanimalo ga je za što će točno biti zadužen europski povjerenik Mimica.
Pusić: 'Javilo se u medijima također neko nagađanje i naklapanje kako je to loš resor. To je inače bio naš prvi izbor jer u proračunu taj resor do 2020. ima 72 milijarde eura. To je oko 4 i pol proračuna RH. Ima četiri instrumenta podjele sredstava i ima podijeljenost po geografiji. Cijeli cilj europske razvojne politike je stvoriti uvjete u zemljama koje su u poteškoćama da se mogu održivo razvijati što znači da razvojne projekte slijede komercijalni projekti. Ideja je da se kroz sredstva razvojnog fonda pomogne ekonomijama u poteškoćama. Mislim da moramo biti neobično zahvalni što smo dobili povjerenika koji će raspolagati sa 72 milijarde eura.'
11.28 Branko Bačić (HDZ) Milanovića je podsjetio na stav kako će se krenuti u privatizaciju ACI-ja pri čemu nitko nije naveo razloge zbog kojih će se krenuti u privatizaciju tvrtke. Naglasio je da je riječ o tvrtki preko koje Vlada može upravljati nautičkim turizmom. 'Da ACI-ja nema vlada i ga trebala izmisliti. Moje je pitanje koji su stvarni razlozi privatizacije ili dokapitalizacije?'
Milanović: 'Drago mi je da postavljate to pitanje jer je cijeli proces u dojenačkoj fazi. Ništa se nije dogodilo i nema šanse da se dogodi nešto štetno kao što se događalo 2007. U ACI-ju će uvijek država ostati ključni igrač. ACI-ju treba kapitala. Ta uspješan firma u 20 godina nije uspjelo zemljišno-knjižno srediti svoju imovinu i to ovako kako je sad ne vrijedi niš'. Vi ćete brižno paziti na svaki pokret, ali možete mirno spavati. ACI više neće spavati'
Bačić je premijeru rekao da nije zadovoljan dogovorom.
11.13 Marin Jurjević (SDP) pitanje je postavio Mirandu Mrsiću. 'Nezaposlenost se od travnja kontinuirano smanjuje, što se nije dogodilo od rujna 2008. Radi li se tu konačno o pozitivnim trendovima s dugoročnim efektom?', pitao je.
'Dakle, trendovi koje bilježimo na tržištu rada su točni. S druge strane, u tržištu rada se vide i drugi pomaci u smislu da se preko Zavoda za zapošljavanje ove godine zaposlilo puno više nezaposlenih nego prošle godine. Što se tiče sezonskog zapošljavanja, također bilježimo porast. S druge strane, to je znak da se stvari u tržištu rada pokreću. Trend je dobar, ali zbog sezonskog zapošljavanja u jesenskim mjesecima će se vidjeti blagi pada broja zaposlenih. U tržištu rada je jasan trend, otvaramo radna mjesta, zapošljavamo', rekao je ministar. 'Nezaposlenost je visoka i posljedica je onoga što se dešavalo proteklih 20-ak godina. Za očekivati je da će se povećanjem BDP-a doći do otvaranja novih radnih mjesta. Nećemo imati lošu situaciju kao što smo je imali u veljači ove godine', rekao je Mrsić.
11.08 Silvano Hreljan (HSU) Milanovića je pitao za stav o budućnosti instituta doživotne otpremnine i smanjenju državne administracije.
'Točno ste rekli da je tek prije godinu usvojen zakonski okvir za doživotnu otpremninu. Zašto nije ranije, možda je cinično reći, pitajte one prije. Da je institut dobar slažemo se, ali moramo gledati u što ulazimo. Definitivan odgovor na pitanje vam ne mogu dati', rekao je premijer.
11.00 Franjo Lucić (HDZ) rekao je premijeru da za svoju požeško-slavonsku županiju traži dozvolu za gradnju nasipa na Orljavi kao u Karlovcu bez građevinske dozvole da se mogu obraniti od poplava.
'Tražite da se gradi bez građevinske dozvole, pravit ću se da vas nisam čuo', rekao je premijer.
10.51 Milanovića je Jandroković (HDZ) pitao o 'pompozno najavljenom odlasku u SAD'. 'Nažalost, nakon velikih riječi u vašem slučaju rijetko dolaze velika djela. Pa moram podsjetiti na slučaj s LNG terminalom i na slučaj s Katarom kada je najavljena realizacija projekta, nakon toga se nije dogodilo ništa. I sami ste snažno branili projekt. U Rijeci ste 2013. godine rekli da je pitanje dana kada će se priča s terminalom početi ozbiljno zatvarati. Nažalost, nakon velikih riječi nije se dogodilo ništa. Da se ne bi očekivanja od puta u SAD pretvorila u jednu veliku nulu, pitam koji su to ciljevi, projekti koje ćete ponuditi partnerima i što biste očekivali uspjehom s putovanja.
'Sabor pokušavate pretvoriti u predizborni podij, ja u tome neću sudjelovati. Tamo ne idemo ništa kupovati, idemo razgovarati. Bitno je da se tamo ljudima predstavimo, jezik znamo, ako ne znamo prevodit će nam. Ja sam optimist, ali da ću se vratiti sa sanducima blaga, čujte to je neko duge vrijeme. Vratit ću se kao predsjednik civilizirane Vlade', rekao je premijer i naglasio da je u takvim razgovorima bitan dojam i da ne obećaje sanduke zlata kad se vrati.
'Što se tiče LNG terminala puno toga što ste rekli nije točno. Hrvatska je energetski blago ovisna država. Taj terminal će se graditi, to je manje, više sve riješeno, a naravno da su to projekti koji ne idu preko noći'.
Odgovor je općenit, bez konkretnih stvari, odgovorio je Jandroković koji je premijeru poručio da bi mu bolje bilo da kupi srećku jer ima veće šanse dobiti na lotu nego donijeti makar jednu kunu u zemlju odlaskom u SAD.
10.43 Marijan Škvarić (HNS) pitanje je postavio Ivanu Vrdoljaku. 'Snaga države se manifestira u snazi industrije. Hoće li se temeljem strategije pokrenuti novi investicijski zamah.
'Temeljem strategije neće doći do rasta industrije, temeljem realizacije strategije imamo šansu doći do tog rezultata', odgovorio je ministar. 'Glavno na što se svi moramo koncentirati je kako realizirati mjere', rekao je ministar.
10.34 Mladen Marelić (SDP) pitanje je uputio Siniši Hajdašu Dončiću. Osvrnuo se na Karamarkovu tvrdnju kako će HDZ podržati gradnju pelješkog mosta i brze ceste do Dubrovnika. 'Obzirom da je kod dijela viđenijih članova HDZ-a i dalje prisutno nerazumijevanje, molim vas da mi date vaše argumente za ovakvo opredjeljenje, da nam kažete kada bi se moglo početi sa realizacijom projekta i u kakvoj je to korelaciji s jadransko jonskom autocestom.
'U najboljim uvjetima gradnja mosta i pristupnih cesta mogla bi početi koncem sljedeće godine', rekao je ministar.
10.25 Tomislav Žagar (SDP) pitanje je postavio Gordanu Marasu. Koje sve mjere ministarstvo poduzima kako bi pomoglo očuvanju obrta i koliko su dostupne.
'Ja bih rekao, nakon početka mandata 2012. godine samo se u jednoj godini zatvorilo 28 tisuća poduzeća, a 2013. i 2014. je taj trend u potpunosti okrenut i ima više otvorenih nego zatvorenih poduzeća', rekao je ministar.
10.17 Ante Babić (HDZ) pitanje je postavio ministru Mornaru. Ticalo se udžbenika. Među ostalim, zanimalo ga je smatra li da je potrebna izmjena udžbenika u kojima su imena poput Marine Lovrić Merzel i Željka Sabe koja više nisu aktualna, kao i smatra li da je ispravna odluka da se udžbenici mijenjaju iako nisu prošle četiri godine.
'Ja uvijek polazim od pretpostavke da je prethodni ministar odluke donosio odgovorno. Što se tiče novih udžbenika ujednačenog su formata, nešto lakši, ne treba više kupovati komplet. Jesu li to dovoljni razlozi, u analizu nisam ulazio jer je bespredmetna i svako povlačenje odluke značilo bi tužbe. Što se tiče činjenice da su u njima imena koja više nisu aktualna, mislim da ih ne bi trebalo biti, ali nisam sklon povlačenju udžbenika i stvaranju novih troškova.', rekao je ministar. Zastupnik Babić nije biozadovoljan odgovorom i poručio je ministru da je najmanje što može učiniti ispričati se roditeljima kojim je učinjena velika šteta.
10.08 Ivana Posavec Krivec (SDP) Milanovića je pitala o poplavama iz svibnja 2014. godine, odnosno onima koje su trenutno pogodile dio Hrvatske. Hoće li i u novim poplavama biti potrebna intervencija države, hoće li se naći načina da se štete saniraju, pitala je među ostalim.
'Postoji ono što ljudi i vlada mogu napraviti, mogu spriječiti i što ne mogu. Nasip se u Rajevom Selu raspao gdje nije trebao i odgovor na pitanje zašto nećemo prestati tražiti. Mi s ovim što nam se dogodilo smo nesretni, ali možda malo manje od drugih. Kuće treba graditi tamo gdje je predviđeno da ih se gradi, nije svaki teren za svaki način gradnje. Apeliram na ljude neka razmisle o osiguravanju privatne imovine. To nešto košta, međutim u slučaju nedaća osigurava privatnu imovinu. U Gunji smo vidjeli da je vrlo mali broj ljudi osigurao imovinu. Država je dala novac za obnovu, no ispada da su oni koji su plaćali premiju osiguiranja kažnjeni. Apeliram, ljudi osiguravajmo imovinu, rekao je Milanović.
10.06 Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da će od vlasti u Srbiji zatražiti da osigura udžbenike za hrvatsku nacionalnu manjinu. Milanović je to rekao tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, odgovarajući na pitanje Ivana Šimunovića (HSP AS), koji je od Vlade zatražio da odlučnije reagira na 'asimilacijske procese', kakvim smatra postupak srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, koji je Bunjevcima nedavno darovao udžbenike na ćirilici.
Ocijenio je da je riječ o kršenju Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, a Milanovića upitao hoće li Hrvatska zbog toga pokrenuti postupak protiv Srbije pred Vijećem Europe.
'Bunjevci su jedna nacionalna manjina koju nismo ni vi ni ja stvorili. Tamo ima 30-ak tisuća ljudi koji za sebe smatraju da su Bunjevci i što da radimo', uzvratio mu je Milanović.
Kazao je da Hrvatska traži jednak odnos prema Hrvatima u Srbiji. 'Oni, koliko znam, nisu dobili obećane udžbenike od te iste vlasti', rekao je Milanović.
Dodao je kako kao premijer 'ne može promijeniti određene procese i određene identitete koji su nastajali pod raznoraznim asimilacijskim uvjetima', te istaknuo kako će od srbijanskih vlasti tražiti da se ponašaju onako kako se Hrvatska ponaša u zaštiti manjina.
'Mi imamo standarde koje nema velika većina zapadnoeuropskih država i s tim nije jednostavno živjeti, nije se jednostavno boriti za prava manjina u istočnoj Slavoniji gdje je bijesnio rat prije 20 godina i gdje je normalno da ima ljudi kojima je iritacija vidjeti službene natpise na pismu nacionalne manjine druge nacije, ali to je zakon, to je Ustav. Tu kompromisa nema. Koliko god to nekima bilo smetnja, trn u oku i to mogu razumijeti, tu kompromisa nema. Tamo gdje je Hrvatska, provode se hrvatski zakoni, bio to Vukovar ili Zagreb', poručio je Milanović.
10.02 'Kako i što čini vlada kako bi zaustavila kršenje ljudskih prava oko 3000 građana, vlasnika privatnih stanova u koje su nasilnim putem odlukom komunističkih vlasti useljeni stanari, zaštićeni najmoprimci. Kako vlada misli sanirati stanje i obeštetiti vlasnike za period od dana ratifikacije konvencije do trenutka kad će moći ući na svoj posjed', pitala je zastupnica Nevenka Bečić premijera Zorana Milanovića.
'To je jedan pogled na problem. Svaki problem ima dva gledišta i tu je teško presjeći jer da je lako to bi ranije napravile vlasti. I mi smo redovito zasipani zahtjevima druge strane koja smatra da je zakinuta u odnosu na broj drugih građana koji su otkupili društvene stanove. Polako tražimo rješenje, to je odgovor koji vam mogu dati, ali koji vas neće zadovoljiti. Traži se rješenje, ali neće ga se brzo naći. I jedna i druga strana smatraju da su zakinute', rekao je premijer. Nevenka Bečić premijeru je rekla da je u odgovoru rekao nekoliko neistina i zatražila pismeni odgovor na svoje pitanje.
09.56 Igor Češek (HDSSB) ministra Jakovinu je pitao što je učinio kako bi pomogao hrvatskoj poljoprivredi koja se zbog njega nalazi u teškom stanju.
Jakovina je rekao da se ne slaže s populističkim ocjenama koje je Češek iznio. U 20 i nešto godina nismo utvrdili koliko državnog poljoprivrednog zemljišta imamo. Prije par tjedana objavljeni su podaci o zemljištu koje je kategorizirano, objasnio je Jakovina.
Spomenuli ste izravne potpore, mi smo na vrijeme napravili novi sustav potpora, rekao je Jakovina. Češek je Jakovini poručio da nije zadovoljan njegovim odgovorom. 'Vidimo da ove tri godine vi sustavno govorite neistinu', rekao je Češek koji je siguran da ministrovim odgovorom nisu zadovoljni ni poljoprivrednici.
09.50 Mile Horvat (SDSS) postavio je pitanje ministru uprave Arsenu Bauku.
'Godinama nastojimo stvoriti jedan model za rješavanje problema za stambeno zbrinjavanje ljudi koji to čekaju godinama. Osigurano je i nešto sredstava u proračunu. Podaci govore da je od gotovo pet tisuća riješeno 270 zahtjeva. Još uvijek je neriješeno 1300 zahtjeva za obnovu. Što misli poduzeti ministar kako bi se rješenja u upravnom psoptupšku donosila u roku. Dakle kako bi se konačno stalo na kraj neažurnosti administracije', pitao je Horvat, na što mu je Bauk odgovorio:
'Uredi državne uprave nisu dio ministarstva. Njih nadzire državni ured za obnovu i zbrinjavanje i to je prava adresa za postavljanje pitanja. Na pitanje koje nije u mom djelokrugu dobit ćete pisani odgovor.'.
09.47 U Saboru je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji neće postavljati pitanje premijeru.
Nakon što su razjasnili nejasnoće oko predloženog dnevnog reda, zastupnici su počeli s postavljanjem pitanja članovima Vlade.
09.41 Ivan Šuker se u ime zastupnika HDZ-a potužio da nisu dobili dopunu dnevnog reda.
09.37 U 9.35 sati počela je 14 sjednica Sabora. U Saboru su premijer i ostali članovi Vlade, a na početku zasjedanja zastupnici su odali počast domovini izvođenjem himne. Sjednicu vodi Dragica Zgrabec. Minutom šutnje zastupnici su odali počast hrvatskim braniteljima, civilnim žrtvama rata i svima palima za Hrvatsku.
Saborski zastupnici nakon ljetne stanke danas započinju s jesenskom sjednicom koju će otvoriti aktualno prijepodne. Na dnevnom redu je 70-ak točaka, a premijeru i ministrima zastupnici će postaviti 41 pitanje. Zanimljivo, niti jedno neće postaviti šef HDZ-a Tomislav Karamarko, javlja Media Servis.
U saborske klupe vraća se i Marina Lovrić Merzel, bivša sisačko-moslavačka županica koja je prije 11 dana napustila je Remetinec gdje je više od pet mjeseci bila u istražnom zatvoru.
Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) bez rasprave je odobrilo njen zahtjev da joj prestane mirovanje zastupničkog mandata.
Otkriveno je kome se iz državnog proračuna isplaćuje plaća od 67.000 kuna bruto!
Sabor počinje 14. sjednicu nakon dvomjesečne stanke, a trebala bi trajati neprekinuto šest tjedana, do blagdana Svih svetih. Na dnevnom redu zasad je 70-ak točaka, no najvažnije se tek očekuju iz Vlade, koja bi Saboru trebala poslati prijedloge izmjene Zakona o porezu na dohodak te rebalansa ovogodišnjega državnog proračuna.
Zastupnici bi trebali odlučiti i o referendumskoj inicijativi 17 sindikata koji su u srpnju prikupili i Saboru dostavili potpise za raspisivanje referenduma o zakonskoj zabrani izdvajanja pratećih djelatnosti u javnom sektoru, tzv outsourcinga. Odbor za Ustav predlaže da se prikupljeni potpisi pošalju Vladi na provjeru. (Agencija VLM/Hina/Ma.B.)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook